Referendum u Francuskoj «za ili ne» Europskom Ustavu zaokuplja države Europe. Njemačka
je deveta država koja je, parlamentarnim putom, odobrila Europski Ustav. Od tih devet
država samo su Grčka i Španjolska izabrale plebiscitarni način, a danas je to učinila
i Francuska. Europa je veoma zabrinuta jer sva ispitivanja javnog mnijenja upućuju
na negativan ishod. Novinske agencije govore o 20% neodlučnih od 42 milijuna glasača
u Francuskoj. Poznati profesor na milanskom sveučilištu i član istraživačkog centra
«Paris VIII» Giuseppe Bettoni izjavio je za našu radio postaju kako se već dugo vremena
nije vidjela tako živahna politička raspra u Francuskoj; svaki Francuz je uvučen u
ovu političku borbu, osjeća se tjeskoba kod svakog glasača. Ako pozorno analiziramo
zbivanja oko francuskog referenduma, možemo konstatirati da nije u pitanju prihvatiti
ili odbaciti Europski Ustav. Riječ je zapravo o potvrđivanju ili odbacivanju jednog
društvenog modela. Talijanski tisak govori o problemu emigracije, što nije samo francuski
problem, ili je problem krajnje desnice koja je rekla da će usvajanjem Ustava biti
Turaka posvuda. Središnji problem francuske rasprave je socijalni model, takozvana
direktiva Bolchenstein, to jest ultra liberalizam. Ljudi misle da će riješiti taj
problem neusvajanjem Europskog Ustava, a zna se da je taj socijalni model odbacio
predsjednik Chirac. Francuze tišti, a to je primjetno posvuda, i vanjska politika;
misle, ako usvoje Ustav da bi morali ići u rat gdje bi ih poslala Europska zajednica.
Dakle, zaključio je profesor Bettoni, Europski Ustav je žrtveno janje političke borbe
za usvajanje ili odbacivanje nekog društvenog uzora.