U svojoj službi u vatikanskoj diplomaciji trebate njegovati dvije dimenzije Crkve:
zajedništvo i poslanje – kazao je papa Benedikt XVI. članovima Papinske crkvene akademije
– ustanove za obrazovanje vatikanskih diplomata – koje je danas primio u audijenciju.
Založite se kako bi veze zajedništva partikularnih Crkvi s Apostolskom Stolicom bile
sve snažnije i djelotvornije – potaknuo ih je nadalje Sveti Otac te, govoreći o zadaćama
koje su pozvani vršiti oni koji rade u Papinskim predstavništvima, istaknuo dvije
sastavne dimenzije Crkve koje se dopunjuju: zajedništvo i poslanje, te kazao kako
kretanju prema središtu i srcu Crkve treba odgovarati hrabri poticaj kako bi partikularnim
Crkvama svjedočili ono bogatstvo istine i milosti, koje je Krist povjerio Petru i
njegovim nasljednicima. Te su dimenzije – dodao je Papa – dobro prikazali apostoli
Petar i Pavao, koji su u Rimu prolili svoju krv. Zbog toga, dok boravite na akademiji,
nastojte postati pravi Rimljani, u crkvenome smislu, odnosno sigurni i vjerni u prianjanju
nauku i pastoralnome vodstvu Petrovoga nasljednika. Istovremeno, njegujte Pavlovu
misionarsku čežnju, nestrpljivi kako biste surađivali u širenju Evanđelja sve do najudaljenijih
granica svijeta. Sveti se Otac potom zadržao na nauku svojega prethodnika, kazavši
kako je svjedočanstvo pape Ivana Pavla II. imalo veliki odjek i kod nekršćanskih naroda.
To potvrđuje kako, tamo gdje se Krista naviješta dosljednošću života, on govori srcima
sviju, pa i braće drugih religijskih tradicija. Krist ništa ne oduzima čovjeku, već
mu daruje puninu života, radosti i nade. I vi ste pozvani opravdati tu nadu u različitim
sredinama za koje će vas Providnost odrediti – kazao je Sveti Otac, te na posljetku
upozorio na osobine koje dobar vatikanski diplomat treba posjedovati. Sigurno, nužna
je temeljita opća kultura; ali, to nije dostatno, jer temeljni je cilj živjeti svetost
i biti uzoran svećenik, te – upozorio je Sveti Otac - ne prepustiti se iskušenju logike
karijere i moći. Papinsku crkvenu akademiju je, 1701. godine, utemeljio Klement XI.,
u svrhu priprave mladih svećenika za diplomatsku službu Svete Stolice, a nakon postizanja
diplome iz kanonskoga prava. Njezine su Statute prepravili Pio VI., 1775. godine;
Lav XII., 1829.; te Lav XIII., 1879. godine.