Papa na Duhove zaredio dvadeset i jednog svećenika

Papa Benedikt XVI. na svetkovinu Duhova, u nedjelju 15. svibnja, u bazilici Sv. Petra u Vatikanu, 21 đakona zaredio je za svećenika. Među zaređenim svećenicima 11 je Talijana, pet Latinoamerikanaca, tri Afrikanca i dva Europljanina. Najmlađi zaređeni svećenik je navršio 20, a najstariji ima 55 godina i obrazovali su se u jednoj rimskoj bogosloviji. U propovijedi Papa je rekao kako Deset Božjih zapovijedi ne dokidaju slobodu već omogućavaju skladno supostojanje reda i slobode. Pravedni ljudski red može postojati samo tada kada dolazi od Boga te ljude povezuje u Božjoj perspektivi. Papa je pritom povezao kršćansku svetkovinu Duhova sa židovskim blagdanom koja podsjeća na sklapanje Saveza i na Deset Božjih zapovijedi na brdu Sinaju. On se u svojoj blagdanskoj propovijedi izravno usprotivio svim oblicima isključivosti i rasizma. Crkva, prema njegovim riječima, mora uvijek iznova "otvarati granice među narodima i dokidati pregrade između klasa i rasa". U Crkvi nitko ne smije biti zaboravljen i previđen, jer u Crkvi postoje samo "slobodna braća i sestre u Isusu Kristu". Duh Božji omogućuje međusobno razumijevanje među ljudima. On tako prevladava babilonsku pobrkanost jezika i otvara prepreke i granice među ljudima i narodima. U nastavku svoje propovijedi Benedikt XVI. je odbacio svaki bijeg od svijeta. "Mi stalno zaključavamo naša vrata, želimo biti sigurni te ne želimo da nas smetaju niti Bog niti ljudi", rekao je Papa misleći na Apostole koji su se na dan Duhova zaključali u dvorani Posljednje večere. Vjernici bi morali prelaziti osobna ograničenja i otvarati se pozdravu mira. To označuje još jednu poruku, da se okrećemo ljudima, posebice potrebitima te da stvaramo mir u svijetu, rekao je Papa.
 Danas, na svetkovinu Duhova, papa Benedikt XVI. je u Bazilici svetog Petra u Rimu zaredio 21 svećenika Rimske biskupije. Šest ih je iz Rimske bogoslovije, devet iz sjemeništa Redemptoris Mater, a ostali su članovi crkvenih instituta biskupijskog prava u Rimu. Prosječna dob svećeničkih kandidata iz Rimske bogoslovije prilično je visoka, budući da najmlađi ima 27 godina, a najstariji 55 – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan mons. Giovanni Tani, rektor spomenute bogoslovije. Dodao je kako su trojica, od šest novih svećenika, već bili zaposleni prije nego su ušli u sjemenište, dok su ostali slijedili uobičajeni put vjerskog života u župama. Na upit novinara zašto su ti mladići odlučili postati svećenici, rektor je odgovorio kako je to vrlo zahtjevno pitanje koje zadire u Božje otajstvo i tajnu čovjeka i njegove slobode. Osim što ih Bog snažno privlači sebi, svi su svjesni da nije riječ o pozivu za njih same, već za druge, kako bi svima pomogli postići cilj, a taj je ljubiti Boga i druge ljude – istaknuo je rektor. Napomenuo je ujedno kako se danas sve češće, i više nego ikad, zamjećuje potreba za dubokim smislom življenja. Stoga svećenici i oni koji će pripremaju za taj poziv osjećaju da su pozvani na vrlo veliku i lijepu odgovornost. Međutim, njihov najveći izazov vezan je uz vjeru, odnosno način kako ju zadržati u sredini u kojoj više nije lako vjerovati, jer živimo pretežno u ozračju ravnodušnosti. Danas postoji još jedan izazov, a odnosi se na prenošenje vjere, za što je potrebno veliko iskustvo, jer vjeru treba prenijeti na privlačan i zgodan način - primijetio je mons. Tani. Upitan što bi rekao mladiću koji osjeća poziv na svećeničko zvanje, rektor Rimske bogoslovije je odgovorio kako bi mu savjetovao da se pouzda u Crkvu, obrati se svojoj župi, pojača sudjelovanje u zajednici te se povjeri iskusnome duhovnom vođi koji bi mu mogao pomoći pri izboru poziva. Preporučio bih mu također – dodao je - da puno moli, vrši djela milosrđa, pomaže drugima te tako provjeri stanje svoga poziva. Osvrnuvši se na posljetku na odaziv mladih na svećeničko zvanje, rekao je kako je on najveći u Americi, posebice u južnome dijelu, a priličan je također i u Aziji, Europi, Africi i Oceaniji. Svima nam je poznato da u zapadnoj Europi još uvijek postoji kriza svećeničkih zvanja za koju treba naći snažna rješenja – kazao je na posljetku mons. Giovanni Tani.