Papa Benedikt najavio postupak proglašenja blaženim Ivana Pavla II., te primio u audijenicu rimski kler

Postupak za proglašenje blaženim pape Ivana Pavla II. započet će odmah, najavio je to danas 13. svibnja papa Benedikt XVI. u tijeku susreta s rimskim klerom u bazilici Sv. Ivana Lateranskog.

Na svršetku Papina obraćanja svećenicima i đakonima na službi u Rimskoj biskupiji pročitan je "reskript" Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih. U njemu se između ostaloga ističe da je papa Benedikt XVI., "nakon što je razmotrio predočene osobite okolnosti", na audijenciji u kojoj je primio glavnog vikara Rimske biskupije kardinala Camilla Ruinija 28. travnja ove godine, oslobodio od vremenske odredbe od pet godina koliko treba proći od smrti sluge Božjeg Ivana Pavla II., tako da postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim može započeti odmah. Papa Benedikt XVI. proglas je izgovorio na latinskom jeziku 42 dana nakon preminuća Pape Woityle. Time je u biti dao odgovor na onaj povik proizašao iz crca Trga sv. Petra 8. travnja na dan pokopa Ivan Pavla II.:”Svetac odmah!” Odgovor je to i na očekivanja milijuna vjerinka u cijeloj Crkvi i ljudi dobre volje čitavoga svijeta. Najava Papinog oprosta – znakovit datum 13.svibnja, spomen Gospe Fatimske, liturgijski spomen koji je bio vrlo drag papi Wojtyli, koji je u svojoj oporuci rekao da Gospi Fatimskoj duguje svoj “drugi” život - bio je razvodnica između dva trenutka jednog drugog važnog događaja na početku pontifikata: papa Benedikt XVI. naime, preuzeo je u posjed papinski apartman na Lateranu, kao rimski biskup. Papa je u Bazilici želio susresti rimski kler, u tradicionalnoj godišnjoj audijenciji, podarivši oblino razmišljanje o duhovnoj biti i ministerijalnoj naravi svećeništva, zatim se zadržavši u dijalogu sa svećenicima slušajući i odgovarajući na njihove upite.
"Izvanredno iskustvo vjere, koje smo doživjeli prigodom smrti našega preljubljenog pape Ivana Pavla II. pokazalo nam je duboko jedinstvo Crkve u Rimu, Crkve koja je puna života i bogata revnošću: sve je to plod vaše molitve i vašega apostolata", rekao je papa Benedikt XVI. susrevši se danas oko deset sati u bazilici Sv. Ivana Lateranskog sa svećenicima i đakonima na službi u Rimskoj biskupiji. U svom obraćanju Papa je rekao kako računa na njihove molitve, otvorenost i predanost "da bi ova naša ljubljena biskupija sve velikodušnije odgovorila na poziv koji joj je Gospodin povjerio", jamčeći im istodobno "iskrenost svoje očinske ljubavi". U nastavku govora Papa je rekao kako kvaliteta njihova života i njihove pastoralne službe kao da pokazuje "da smo ovoj biskupiji kao i u mnogim drugim biskupijama svijeta iza sebe ostavili onu krizu identiteta koja je mučila mnoge svećenike". Ostaju ipak uzroci "duhovne pustinje" koji pritišću čovječanstvo našega doba te kao posljedica toga podrivaju Crkvu koja živi u tome čovječanstvu, nadodao je Papa, izrazivši strahovanje da bi oni mogli zaprijetiti i svećenicima. Zato je nužno, istaknuo je Papa, uvijek se iznova vraćati korijenima našega svećeništva, a taj je korijen samo jedan: Gospodin Isus Krist. "Dragi rimski svećenici, Gospodin nas naziva prijateljima, čini nas svojim prijateljima, pouzdaje se u nas, povjerava nam svoje tijelo u Euharistiji, povjerava nam Crkvu. Dakle moramo doista biti njegovi prijatelji, biti s njim iste misli, htjeti ono što on želi i ne željeti ono što on ne želi... Neka to bude naša zajednička odluka: vršiti, svi zajedno, njegovu svetu volju, u kojoj je naša sloboda i naša radost", rekao je Papa. Ali, svećenička služba, tumači Papa, po svojoj je naravi u Crkvi i za Crkvu. Ministerijalno svećeništvo ima konstitutivni odnos s tijelom Kristovim, u njegovoj dvostrukoj i nerazdvojnoj dimenziji euharistije i Crkve, euharistijskog tijela i crkvenoga tijela. Zato je svećenička služba amoris officium, služba Dobroga pastira, koji daje svoj život za ovce. Pritom je Papa citirao svoga prethodnika papu Ivana Pavla II. koji je rekao: "Misa je u apsolutnom smislu središte moga života i moga dana". Papa je također skrenuo svećenicima pozornost na crkvenu poslušnost, koja za svećenika u konkretnom životu znači nadasve poslušnost njihovu biskupu. Poslušnost, nastavio je Papa, nije nešto formalno, već je to poslušnost onomu koji je sam poslušan i predstavlja poslušnoga Krista. "Dok iskazujemo poslušnost biskupu iskazujemo je Kristu i čitavoj Crkvi, koju on predstavlja na tome mjestu", rekao je Sveti Otac. Papa je još jednom podsjetio na homiliju koju je održao prije konklava, u kojoj je govorio o "svetom nemiru" koji mora nadahnjivati svećenike, nemiru da se svima donese dar vjere, da se svima donese spasenje koje jedino ostaje vječno. Od presudne je važnosti, rekao je Papa u nastavku propovijedi, da se blizina i pozornost prema svima iskazuje uvijek u Kristovo ime te da uvijek vodi ka njemu. Sigurno da ta blizina i predanost iziskuju puno vremena, brige i truda. Zato je za svećenika, kako ne bi kao svećenik i kao osoba podlegao pod tim teretom, nadasve nužno duboko jedinstvo s Kristom, čija je hrana bila vršiti volju Očevu. Od Krista se svećenik također uči svećeničkoj askezi, rekao je Papa, dodavši kako ona ne smije biti tek nešto nuzgredno ili nekakav dodatni teret koji još više otežava dan svećeniku. "Naprotiv, u samom djelovanju moramo se naučiti prevladati same sebe, napustiti i predati svoj život", istaknuo Papa.

A kako bi se to doista i ostvarilo i kako ne bi ostalo tek pusta želja, potrebno je izdvojiti vrijeme za prikupljanje snaga, a nadasve za molitvu i meditaciju. "Stoga je vrijeme provedeno u Božjoj prisutnosti pravi pastoralni prioritet, koji je u konačnici zapravo i najvažniji", istaknuo je Papa. To je na konkretan način pokazao papa Ivan Pavao II. u svakoj prilici svoga života i svoje službe, rekao je Papa. Dragi svećenici, nikada nećemo moći dovoljno istaknuti koliko je naš osobni odgovor na poziv na svetost temeljan i odlučujući. To je uvjet ne samo da bi naš osobni pastoral bio plodonosan, već također, i još šire, da bi se na licu Crkve odražavalo Kristovo svjetlo", poručio je Papa. Zato svećenik mora od sebe ukloniti sve ono što ga odvaja od Krista i što je u suprotnosti s njegovim poslanjem. "U svojoj službi rimskog biskupa slijedit ću trag službe mojih prethodnika, prihvaćajući na osobit način dragocjeno naslijeđe koje je ostavio iza sebe Ivan Pavao II.: tim putem, dragi svećenici i đakoni, kročimo zajedno vedro i s pouzdanjem", istaknuo je Papa u obraćanju svećenicima i đakonima na službi u Rimskoj biskupiji.
Papa Benedikt XVI. posjetio je jutros 13. svibnja palaču Rimskog vikarijata gdje se susreo sa osobljem zaposlenim u uredima Vikarijata. Pozdravljajući svećenike i đakone, redovnike i redovnice te laike koji rade u Vikarijatu Papa je rekao kako oni svojim radom u Vikarijatu sudjeluju u poslanju Crkve. "Dragi prijatelji, služba rimskog biskupa povezuje me s vama posebnim odnosom i zbog toga računam na vašu duhovnu blizinu i na vašu konkretnu i velikodušnu potporu", rekao je Papa udijelivši na kraju svim uposlenicima apostolski blagoslov.