Opća audijencija srijedom

Povijest “nije prepuštena u ruke tamnih sila, slučaju, ili možda samim ljudskim odlukama”: kazao je papa Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji na Trgu sv. Petra komentirajući “pjesmu Jaganjčevu" iz knjige Otkrivenja. U završnim pozdravima mladima, bolesnima i mladim bračnima parovima Sveti je Otac sve podsjetio da je u slijedeći petak balgdan Blažene Djevice Marine Fatimske, potaknuvši ih da se u svakoj sovjoj potrebi “neprestano i s povjerenjem obraćaju Gospi”. Papu je Benedikta XVI. na Trgu sv. Petra u svečanom raspoloženju dočekalo oko 17 tisuća hodočasnika iz čitavoga svijeta koje je prolazeći u svome otvorenom autu blagosljivao i pozdravljao više od 5 minuta. Zatim je ispred bazilike započeo katehezu o Božjoj ulozi u povijesti. Odlomak je uzeo iz Otkrivenja, “knjige – kako je rekao – suda, spasenja i poglavito nade”, tumačeći “kako Bog nije nije nezainteresiran za događaje čovječanstva, nego u njih prodire ostvarujući svoje ‘putove’, odnosno svoje naume i svoja učinkovita ‘djela’”.
“Nad oslobađanjem zlih sila, nad neobuzdanim prodiranjem Sotone, nad pojavom tolikih nevolja i zala, uzdiže se Gospodin, vrhovni sudac povijesti”.
“Taj božanski zahvat ima sasvim određeni cilj: - istaknuo je Benedikt XVI. - biti znakom koji poziva na obraćenje sve narode zemlje”. Narodi treba da nauče "čitati" iz povijesti Božju poruku. Pustolovina čovječanstva nije zbrkana i bez značenja, niti je neopozivo predana zastranjenjima moćnih i nastranih, istaknuo je Sveti Otac. Dakle, moguće je prepoznati božansko djelovanje skriveno u povijesti. Zato treba “ispitivati u svjetlu Evanđelja znakove vermena” – kako preporučuje Vatikanski sabor u konstituciji “Gaudium et spes” - kako bi u tim znakovima prepoznali “pojavu samoga Božjeg djelovanja”. To stajalište vjere, dodao je, vodi čovjeka prema prepoznavanju sile Božje djelatne u povijesti, a time i prema otvaranju za strahopoštovanje pred Gospodinovim imenom. Ali strahopoštovanje koje se “ne poistovjećuje sa strahom nego je priznavanje otajstva Božje transedencije”.
Zahvaljujući strahu Gospodnjemu ne treba se plašiti zla koje mahnita u povijesti, nego valja poletno nastaviti put života. Put popraćen Gospodinovim riječima koje je izrekao posljednje večeri svoga života: Imajte povjerenja; ja sam pobijedio svijet!
Aktivna nazočnost Boga u povijesti, koji odbija od ljudskih događanja zlo i slučajnost, bila je jedna od polaznih točki razmišljanja u današnjoj katehezi pape Benedikta XVI., u kojoj je govorio o Knjizi Otkrivenja, koja je – prema Papinome mišljenju – knjiga suda, spasenja i, posebice, nade. Osvrnuvši se u razgovoru za Radio Vatikan na Papine riječi kako ljudska pustolovina nije bez značenja, te na primjedbu novinara da se ta snažna poruka opire s uvjerenjem onih koji, gledajući brojna zla u svijetu, drže da je Bog izvan ljudskih događaja, don Massimo Serretti, profesor kristologije na Papinskome lateranskom sveučilištu, kazao je kako je upravo to drama povijesti, odnosno drama susreta između ljudske i Božje slobode. Bog nije izvan povijesti; doista, narodi i kulture koji nisu upoznali židovsko-kršćansku objavu, nemaju zamisao o povijesti kakvu imamo mi. Stoga je upravo naše poznavanje povijesti, poimanje vremena u kojemu se nešto događa, vezano uz Božje djelovanje. Jasno je da Božja nazočnost u povijesti nije nazočnost koja se nameće; Božja je nazočnost u povijesti uzdržljiva i uvijek prolazi putem osobnoga posredovanja. Božja se istina u povijesti ne pojavljuje kao naoružana istina; ona je uvijek nenaoružana i približava se čovjeku snagom uvjerenja koje valja prepoznati – kazao je don Serretti, te podsjetio na riječi Blaisea Pascala koji je govorio: "Uvijek ima dovoljno svjetla kako bi oni koji žele vidjeti, mogli vidjeti. U Božjoj objavi, u Božjemu djelovanju u povijesti uvijek ima dovoljno sjene kako oni koji ga ne žele prepoznati, ne prepoznaju ga".