'Pogani i kršćani u potrazi za spasenjem' – tema je 34. susreta znanstvenika o starokršćanskim
vremenima koji je ovih dana održan na Patrističkom institutu Augustinianumu u Rimu.
O utjecaju kršćanstva na pogansku kulturu i različitom poimanju spasenja, novinar
Radio Vatikana razgovarao je s Giuliom Sfameni Gasparro, profesoricom povijesti religijâ
na sveučilištu u Messini, na Siciliji. Poganski svijet obilježava u temelju jednaki
odnos prema različitosti silâ, postojanosti i djelovanju kretanja u svemiru i ljudskoj
zajednici - kazala je Gasparro, dodavši kako je stoga prvo značenje spasenja u tim
politeističkim sredinama bilo povezano uz više nadljudskih bića, koja su imala različita
obilježja. Najvažnije od njih bila je sposobnost da se zajamči očuvanje stvarnosti,
odnosno, spasenje, na grčkom 'soteria, kao očuvanje kretanja u svemiru i ljudskom
životu. Međutim, i ljudi su mogli biti 'soteres', spasitelji, posebice oni koji su
imali vlast te su se mogli predstaviti kao spasitelji zajednice – objasnila je profesorica.
Govoreći potom o posebnosti kršćanskog spasenja, istaknula je kako njega treba povezati
s osobom Krista, njegovom spasiteljskom misijom, a posebice s oslobođenjem od grijeha
i ponovnom uspostavom skladnog odnosa između čovjeka i njegovog stvoritelja. Međutim,
spasenje koje je Krist donio ljudsku dušu usmjerava prema zagrobnom životu - napomenula
je profesorica Giulia Sfameni Gasparro. Osvrnuvši se na to kako je treće tisućljeće
prihvatilo kršćansku poruku spasenja, otac Prospero Grec, profesor patrologije na
Patrističkom institutu Augustinianumu, u kratkom razgovoru za Radio Vatikan rekao
je kako današnja teologija ne može preskočiti dvadeset stoljeća povijesti i razvoja,
već to razdoblje treba ponovno protumačiti, kako bi došla do biti onoga što naučava
Biblija i crkvena tradicija. Potom to treba primijeniti na današnje prilike – kazao
je na posljetku otac Prospero Grec.