Vijeće Europe protiv eutanazije

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno se 27. travnja izjasnila protiv eutanazije. Nakon trosatne oštre i djelomično vrlo emotivne rasprave, sa 138 glasova protiv, 26 za i 5 suzdržanih odbačen je prijedlog švicarskog liberalnog zastupnika Dicka Martyja. To znači da ostaje na snazi preporuka iz 1999. godine, kojom se izričito odbacuje bilo kakav oblik aktivne pomoći pri umiranju. Kritika Katoličke Crkve isticala je "nejasnoće" u Martyjevu prijedlogu, osobito u obrazloženju u kojem se hvale postignuća sporne belgijske i nizozemske prakse. Vijeće biskupskih konferencija zemalja EU (ComECE) u intenzivnom kontaktu s pojedinim zastupnicima isticalo je kako se patnja bolesnih ne rješava aktivnom pomoći pri umiranju već mjerama palijativne medicine i aktivne skrbi. Istaknuta su i negativna iskustva Belgije i Nizozemske, kao što su mogućnosti pogrešne odluke i zloporabe. Sporedno je jesu li na tako većinsku odluku zastupnika utjecali parlamentarni mehanizmi ili dramatični dojmovi umiranja pape Ivana Pavla II., istaknuo je Franc Eckert iz Tajništva Austrijske biskupske konferencije. Važno je da ostaje na snazi odluka kojom se na inicijativu austrijske zastupnice Edeltraud Gatterer odlučno odbacila svaka aktivna pomoć pri umiranju. Marty je, pak, u razgovoru s novinarima izrazio veliko razočaranje što se "tri godine uzalud trudio" postići kompromis u rješavanju problema s kojim se suočava sve više zemalja, naime da se eutanazija vrši u tajnosti i van zakonskih okvira.
Podsjetimo, Vijeće Europe najstarija je politička organizacija na kontinentu (ustanovljena je 1949. godine), i različita je od Europske unije 25 zemalja. Sa svojom sveeuropskom dimenzijom, Vijeće Europe bavi se ljudskim pravima, te kulturnim smjernicama i vrednotama. Ovaj 'ne' eutanaziji pozitivan je znak. To znači da u Europi još uvijek ima snaga koje poštuju, i žele da se poštuje, život teškoga bolesnika i umirućega – kazao je za Radio Vatikan biskup Elio Sgreccia, predsjednik Papinske akademije za život. Jasno je da se može očekivati ponovni pritisak prema eutanaziji, sa sličnim prijedlozima, budući da je nekoliko zemalja u Europi odobrilo eutanaziju. Mislim da je u ovome trenutku zadaća katolika, vjernika i svih onih koji žele poštivanje ljudskoga života u punome smislu, – kazao je nadalje biskup Sgreccia – razjasniti na doktrinalnoj rasporedbi da nitko ne može biti gospodar svojega života, i nema onoga tko je ovlašten prekinuti vlastiti, ili tuđi život. Na praktičnoj rasporedbi, međutim, svu ljubav i skrb valja uložiti u ublažavanje boli, u takvu terapiju, u razvoj zdravstvenoga sustava koji poštuje pacijenta, umirućega, i koji ima mogućnosti za odgovarajuću terapiju i liječenje dužne svakome živućem stvoru – kazao je na koncu biskup Sgreccia. Nizozemska je prva zemlja na svijetu koja je ozakonila eutanaziju, a nedavno je otvorila put i za neizlječivo bolesnu djecu. U europskoj sredini, različite su situacije: u Belgiji, eutanazija je dopuštena nakon provjere posebnoga povjerenstva, i samo nakon navršene 18. godine; u Danskoj se može, u takozvanoj "biološkoj oporuci", izraziti želja za neodržavanjem na životu umjetnim putom; u Švedskoj je "pomoć pri samoubojstvu" nekažnjeno djelo; u Španjolskoj se eutanazija i potpomognuti suicid više ne smatraju ubojstvom; u Njemačkoj, za osobe u nepovratnoj komi može biti dopuštena eutanazija, prema prethodno izraženoj želji pacijenta i nakon odobrenja suda.