Svjedočanstvo Vittoria Messoria o papi Benediktu XVI.

S prvim javnim nastupima i prvim govorima, vjernici čitavoga svijeta počinju bolje poznavati osobnost novoga Pape, koji je, kao kardinal, tijekom više od 23 godine vodio Zbor za nauk vjere. Među onima koji dobro poznaju papu Benedikta XVI. sigurno je novinar i pisac Vittorio Messori, koji je s kardinalom Ratzingerom 1985. godine napisao knjigu "Razgovori o vjeri". Poznavajući Josepha Ratzingera već 25 godina, i nakon što smo napisali zajedno onu knjigu, s kojom je počelo naše prijateljstvo, nastojao sam oboriti predloške i crne legende koje su stvorene o njemu – kazao je u razgovoru za Radio Vatikan Vittorio Messori. Tog su čovjeka neke novine uvijek prikazivale potpuno suprotno od onoga što on doista jest. Joseph Ratzinger je, u stvari, jedna od najdobroćudnijih, ugodnih, srdačnih i pažljivih osoba koje sam susreo. On nema nikakve veze s predodžbom velikoga inkvizitora ili sličnih gluposti – istaknuo je nadalje Messori. Uspoređujući potom papu Benedikta XVI. s Ivanom Pavlom II., Messori je primijetio kako je riječ o dva različita stila, jer svaki čovjek u papinsku službu donosi svoju narav. Ratzinger, kao čovjek misli, kao onaj koji se posvećuje proučavanju, te kao profesor, sigurno ima sklonosti za meditaciju i razmišljanje, a rekao bih da se na neki način ističe i njegova sramežljivost. Ona se je na poseban način vidjela tijekom prvoga pojavljivanja na Lođi blagoslovâ, a mislim da su to ljudi shvatili. Primio sam tada mnogo poruka od ljudi koje je ganuo njegov izraz dobrote, razumijevanja i velikodušnosti koji ima u očima – napomenuo je Messori. Na primjedbu novinara kako, unatoč razlikama u osobnosti između Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., brojni vjernici naziru snažan ljudski i duhovni kontinuitet, Messori je istaknuo kako ne treba zaboraviti da je kardinal Ratzinger više puta dao zahtjev za ostavku, ali ih je Ivan Pavao II. uvijek odbio. U stvari, odbio ih je činom svetoga egoizma, jer je Ivan Pavao II. dobro znao koliko je kardinal Ratzinger dragocjen za Crkvu. Kardinal je tada prihvatio to poslanje unatoč tomu što bi njegov pravi poziv bio vratiti se istraživanju, kako bi završio nekoliko knjiga do kojih mu je jako stalo. Stoga činjenica da se Ivan Pavao II. sve do kraja nije želio odreći njegove pomoći, te intelektualne, ali i ljudske i moralne potpore kardinala Ratzingera, mnogo govori o skladu između te dvojice ljudi – istaknuo je Messori primijetivši na koncu kako unatoč tomu što odnosi između Njemačke i Poljske nisu nikada bili laki, ipak su jedan Nijemac i jedan Poljak, u ime Crkve znali ne samo zajedno živjeti, nego se i međusobno podupirati.