Papa Benedikt XVI. predslavio sv. misu u prigodi svoga uvođenja u papinsku službu
rimskog biskupa
“Kako li smo se osjetili napuštenima nakon odlaska Ivana Pavla II.! Pape koji je
26 godina bio naš pastir i putokaz u hodu kroz ovo vrijeme. On je tada prelazio prag
prema drugome životu – ulazeći u otajstvo Boga. No taj korak nije prelazio sam. Tko
vjeruje, nije nikada sam – nije sam u životu, a niti u smrti”, istaknuo je papa Benedikt
XVI. u svojoj homiliji na misi uvođenja u pontifikalnu službu u Vatikanu. “I sada,
u ovom trenutku, ja slabi sluga Božji moram preuzeti ovaj izvanredan zadatak, koji
uistinu nadilazi svaku ljudsku sposobnost. Kako to mogu učiniti? Odakle mi sposobnost
da to učinim? Vi ste, dragi prijatelji, upravo zazvali čitav zbor svetih, predstavljen
nekolicinom velikih imena povijesti odnosa Boga s ljudima. Na taj način, i u meni
oživljava ova svijest: nisam sam. Ne moram sam nositi ono što po istini nikada ne
bih mogao sam nositi. Zbor svetaca Božjih štiti me, podržava me i nosi me. A vaša
molitva, dragi prijatelji, vaša milost, vaša ljubav, vaša vjera i vaša nada prate
me”, rekao je Papa. “Da, Crkva je živa – to je čudesno iskustvo ovih dana. Upravo
za žalosnih dana papine bolesti i smrti to se pred nama očitovalo na predivan način:
Crkva je živa. I Crkva je mlada. Ona u sebi nosi budućnost svijeta te stoga i svakome
od nas pokazuje put prema budućnosti”, istaknuo je Sveti Otac. Papa je potom pozdravio
sve vjernike okupljene na misi kardinale i biskupe, svećenike, đakone, pastoralne
djelatnike, katehete, redovnike i redovnice, vjernike laike. Papa je pozdravio i,
kako je rekao, “sve one koji, ponovno rođeni u sakramentu krštenja, još nisu u punome
zajedništvu s nama; i vas braćo iz židovskoga naroda, s kojima nas veže zajednička
velika duhovna baština, koja je ukorijenjena u neopozivim Božjim obećanjima”. “Moja
misao, konačno – poput vala koji se širi – leti prema svim ljudima našega doba, vjernicima
i onima koji ne vjeruju”, dodao je Papa.
Papa je potom istaknuo kako nije potrebno
da predstavlja program svoga djelovanja. “Moj istinski program djelovanja jest taj
da ne vršim svoju volju, da ne slijedim svoje ideje, nego da, zajedno sa čitavom Crkvom,
osluškujem riječi i volju Gospodnju te dopustim da me On vodi, tako da On sam vodi
Crkvu u ovom trenutku naše povijesti”, rekao je Papa. Sveti je Otac potom protumačio
dva znaka kojima se liturgijski izriče preuzimanje petrovske službe. Prvi znak palij,
izrađen od čiste vune. kojeg biskupi nose još od IV. stoljeća smatra se slikom Kristova
jarma koji “biskup ovoga grada, Sluga slugu Božjih” stavlja na svoja ramena. Božji
je jaram Božja volja koju prihvaćamo. Ta volja nije neki teret koji nas opterećuje
i uzima nam slobodu. Upoznati Boga, njegovu volju i njegov put veliki je razlog radosti.
Današnje je čovječanstvo, nastavio je Papa posluživši se Isusovom prispodobom o izgubljenoj
ovci, izgubljena ovca koja, u pustinji, ne nalazi više put. Bog ne napušta čovječanstvo
u tome jadnom stanju, on mu ide ususret, stavlja ga na svoja ramena, on je dobri pastir
koji žrtvuje svoj život za ovce svoje. Palij je ujedno i simbol poslanja pastira.
Sveti Kristov nemir mora nadahnjivti pastira, njemu ne može biti svejedno što mnogi
žive u pustinji. A pustinje su mnoge. Tu je pustinja siromaštva, pustinja gladi i
žeđi, pustinja napuštenosti, samoće, razorene ljubavi. Tu je pustinja nepoznavanja
Boga, pustoši u duši koja više ne poznaje svoje dostojanstvo i svoj put. Vanjske se
pustinje množe u svijetu, jer su unutarnje pustinje postale tako prostrane. “Zato
blaga zemlje nisu više u službi izgradnje Božjega vrta, u kojem, svi mogu živjeti,
već su u službi izrabljivanja i uništavanja”, istaknuo je Papa. Čitava Crkva i njezini
pastiri moraju se pokrenuti da izvedu ljude iz pustinje, prema životu, prema prijateljevanju
sa Sinom Božjim, prema onome koji nam daje život u punini. “Ne otkupljuje moć, već
ljubav”, uskliknuo je Papa. To je Božji znak: On sam je ljubav, dodao je. Koliko put
želimo da pokaže svoju snagu, da porazi zlo i stvori bolji svijet. Sve ideologije
moći se opravdavaju tako, opravdavaju uništavanje onoga što bi se opiralo napretku
i oslobađanju čovječanstva. Mi trpimo zbog Božjeg strpljenja, ali i trebamo njegovo
strpljenje. Krist nam govori da će svijet spasiti Raspeti, a ne oni koji su ga raspeli.
“Svijet je otkupljen Božjom strpljivošću i uništen ljudskom nestrpljivošću”, istaknuo
je Papa. Papa je potom pozvao vjernike da mole za njega, “da naučim sve više ljubiti
Gospodina... da naučim ljubiti sve više svoje stado – vas, svetu Crkvu”. Papa je
zatim govorio o drugom simbolu, ribarskom prstenu. Govoreći o čitanju iz Ivanova evanđelja
o čudesnom ribolovu kada su Isusovi učenici na Isusovu riječ ponovno bacili mrežu
i izvukli mnogo riba, Papa je rekao kako su i danas Crkva i nasljednici apostola pozvani
izvesti na pučinu i baciti mrežu kako bi pridobili ljude za evanđelje, Bogu, Kristu,
pravom životu. Mreža evanđelja, istaknuo je Papa, izvlači čovjeka iz voda smrti i
vodi nas sjaju Božje svjetlosti, u pravi život. Poslanje je ribara ljudi, po Kristovu
primjeru, izvući ljude iz slane vode svih otuđenja prema zemlji života, prema Božjem
svjetlu. Mi nismo slučajno na zemlji, svaki je od nas “plod Božje namisli”, svaki
je od nas željen, voljen i nužan. Nema ništa ljepše no biti zahvaćen evanđeljem, iznenađen
evanđeljem, Kristom, nema ništa ljepše no upoznati Krista i drugima govoriti o svom
prijateljstvu s njim. Na kraju propovijedi Papa Benedikt XVI. podsjetio je kako je
papa Ivan Pavao II. na početku svoje službe rekao: “Ne bojte se, otvorite, štoviše
širom raskrilite vrata Kristu”. Papa je pozvao sve da se bez straha potpuno otvore
Kristu, jer neće time izgubiti ništa od onoga što život čini slobodnim, lijepim i
velikim. “Da, otvorite, širom raskrilite vrata Kristu – i naći ćete pravi život”,
rekao je u propovijedi papa Benedikt XVI. Dans je u Vatikanu na oltaru iznad
groba sv. Petra slavljeno euharistijsko slavlje uvođenja u pontifikalnu službu
novoga poglavara Katoličke crkve 265. nasljednika svetoga Petra pape Benedikta XVI.
Prije početka misnog slavlja upriličen je svečani ophod iz bazilike sv. Petra u kojoj
su se Papa, kardinali koncelebranti i đakoni, odjeveni u bijelo liturgijsko ruho zadržali
nakratko ispred Oltara konfesija ispod kojeg se nalazi grob sv. Petra čime se na simboličan
način htjela istaknuti tijesna povezanost Rimskog biskupa sa apostolom Petrom i njegovim
mučeništvom. Tom prigodom Papa se s patrijarsima istočnih Crkava spustio do groba
Sv. Petra gdje se kratko zadržao u molitvi. U međuvremenu đakoni su u ophodu odnijeli
pastirski palij, ribarski prsten i evanđelistar na oltar na prostoru ispred bazilike
Sv. Petra na kojem je slavljena sv. misa. Obred ustoličenja pape Benedikta XVI.
i uvođenja u službu simboličnim činom stavljanja papinskog palija i ribarskog prstena
novom Petrovom nasljedniku uslijedio je nakon Evanđelja.
Palij je uska vrpca
od bijele vune u obliku grčkog slova Y koju papa i metropoliti nose oko vrata, a simbolizira
Kristovo raspeće. Papinski palij ukrašen je sa šest crvenih križića i pričvršćuje
se iznad misnice. Palij je znak Papine vlasti nad Rimskom crkvom a simbolizira Dobrog
Pastira, Isusa koji uzima na svoje rame izgubljenu ovcu ali i trostruki Isusov odgovor
Petru da pase ovce i jaganjce njegove. Prsten koji je tijekom svečanog čina udijeljen
Papi zove se još i ribarski prsten. Već od prvog stoljeća prsten je znak biskupske
službe. Ribarski prsten s likom-pečatom apostola Petra i barke označava zadaću koja
je povjerena Petru da učvršćuje svoju braću. Papino ime uz papinski pečat, predstavlja
simbol Papine pastirske službe. Palij je Svetom Ocu stavio čileanski kardinal Jorge
Arturo Medina Estevez, dok je ribarski prsten Papi na ruku stavio državni tajnik Svete
Stolice i novi dekan Kardinalskog zbora kardinal Angelo Sodano. Papi je potom prišlo
dvanaest predstavnika vjernika koji simboliziraju sveopću Crkvu: kardinal, biskup,
prezbiter, đakon, dva redovnika, dvije redovnice, bračni par s djetetom te dva laika
koji su izrazili poslušnost novom Petrovom nasljedniku. Na Trgu Sv. Petra, za ovu
prigodu, okupilo se oko 500.000 vjernika, među kojima najveći broj iz Njemačke i Italije.
Na misi je sudjelovalo 140 službenih državnih izaslanstava iz cijeloga svijeta. Među
ostalima predsjednici Njemačke, Italije, Argentine, San Salvadora, Estonije, Hrvatske,
Slovenije, Kanade, Dominikanske Republike, Mađarske, Gabona, Paragvaja, Slovačke i
Hondurasa, španjolski kralj i kraljica. Tu su zatim brojni predsjednici Vlada, predsjednici
parlamenata, prijestolonasljednici, među kojima monaški princ Albert te patrijarsi.
Svečanim blagoslovom Svetog Oca na Trgu Sv. Petra u Vatikanu završila je svečana misa
ustoličenja pape Benedikta XVI. za 265. Kristova namjesnika na zemlji. Nakon Papina
blagoslova zbor je otpjevao "Kraljice neba". Potom se Papa prvi put u svom pontifikatu
papamobilom provezao među mnoštvom okupljenih vjernika, koje je Sveti Otac sa osmjehom
na licu pozdravljao i blagoslivljao.