Peti dan nakon svoga izbora papa Benedikt XVI. želio je jutros 23. travnja u dvorani
Pavla VI. susresti novinare i djelatnike u obavijesnim sredstvima, koji su u posljednja
dva tjedna govorili svijetu o događajima od posebne važnosti: emocijama povezanima
uz preminuće Ivan Pavla II., i o izboru njegova nasljednika. Na početku prijema Papi
je u ime svih novinara i djelatnika u obavijesnim sredstvima pozdrav uputio predsjednik
Papinskog vijeća za obavijesna sredstva John Patrick Foley. Novinarima se potom obratio
Papa na talijanskom, engleskom, francuskom, njemačkom i ponovno na talijanskom jeziku,
te istaknuo kako je zahvaljujući upravo radu medijskih djelatnika akreditiranih pri
Svetoj Stolici, njih oko 7.000, pozornost čitavoga svijeta tijekom više tjedana bila
usmjerena prema bazilici i Trgu sv. Petra te Apostolskoj palači u kojoj je, kako je
rekao, “moj prethodnik, nezaboravni papa Ivan Pavao II. mirno završavao svoj zemaljski
život i gdje su, u Sikstinskoj kapeli, gospoda kardinali izabrali mene za njegova
nasljednika”. Ti povijesni događaji od povijesne važnosti, istaknuo je Papa, praćeni
su u cijelom svijetu zahvaljujući upravo trudu medijskih djelatnika. Sveti Otac im
je stoga zahvalio na tome trudu, ističući kako je svjestan koliki je to predstavljao
napor za njih koji su bili prisiljeni biti daleko od svojih obitelji i od svojih domova.
“Svjesna svog poslanja i važnosti medija, Crkva, na osobit način počevši od Drugoga
vatikanskog sabora, tražila je suradnju sa svijetom obavijesnih sredstava. Veliki
začetnik toga otvorenog i iskrenog dijaloga bio je bez sumnje Ivan Pavao II. koji
je s vama, djelatnicima u obavijesnim sredstvima, imao više od 26 godina stalne i
plodne odnose”, rekao je papa Benedikt XVI. dodavši kako želi nastaviti “taj plodni
dijalog”. Sveti je Otac pritom istaknuo kako medijska pojava omogućava Crkvi da se
uspješnije suoči s pastoralnim i kulturnim promjenama u ovo prijelazno doba čovječanstva.
“Da bi obavijesna sredstva mogla izvršiti pozitivno služenje na opće dobro, potreban
je odgovoran doprinos svih i svakog pojedinoga”, rekao je Papa. Stoga on smatra kako
je “nužno sve bolje shvaćati perspektive i odgovornosti koje njihov razvoj sa sobom
nosi” budući da ona neumitno vrše utjecaj “na savjesti i način mišljenja pojedinaca
kao i na oblikovanje javnog mišljenja”. Papa je također skrenuo pozornost na etičku
odgovornost onih koji rade na tome području, “poglavito što se tiče iskrenog traženja
istine i očuvanja središnjeg položaja i dostojanstva osobe”. “Jedino će pod tim uvjetom
javna glasila moći odgovarati Božjem naumu koji ih je stavio nama na raspolaganje”,
istaknuo je Papa novinarima. Zanimljivo je kako se papa Benedikt XVI. pozvao
na Drugi vatikanski sabor, koji je bio prvi korak u približavanju medija Crkvi, i
kako je spomenuo Ivana Pavla II., koji je bez sumnje za tisak velika ličnost – kazao
je danas, nakon audijencije kod Svetoga Oca, Franco Giacomelli, novinar talijanskoga
katoličkog tjednika 'Famiglia Cristiana' (Kršćanska obitelj). Paloma Borrero, novinarka
jedne španjolske radio postaje, primijetila je pak izvanrednu mudrost Svetoga Oca,
te dodala kako je – prema njezinome mišljenju – upravo on osoba koja danas treba Crkvi.
Novinar njemačkoga Die Welta, Paul Badde, izrazio je pak dojam da će papa Benedikt
XVI. ubrzo promijeniti čitavu Njemačku, dok je Talijan Orazio Petrosillo istaknuo
kako se Papa danas susreo sa svijetom koji već poznaje. Veliki dio nas vatikanista
uvijek smo bili među obožavateljima kardinala Ratzingera, jer je imao sposobnost objasniti
zemaljskim riječima, te odgovoriti na bilo kakvo pitanje i sve objasniti. Trebao nam
je učitelj koji će nam brojne stvari objasniti mirno, s osmjehom na licu. Sada u njemu
pronalazimo i Oca. Prema papi Benediktu XVI. sada počinjemo živjeti odnos djece prema
ocu, a on oca prema djeci, iako je naša povezanost počela prije više godina, tako
da poštovanje može samo rasti – kazao je Orazio Petrosillo. Sviđa mi se veličina
broj 24, to je dva puta 12, broj apostola – komentirao je papa Benedikt XVI. tijekom
probe Ribarovoga prstena, koji će svečano primiti sutra tijekom svete Mise ustoličenja.
Prsten, koji će kao simbol imati svetoga Petra ribara, napravila je udruga rimskih
zlatara. Govoreći, tijekom današnje kratke tiskovne konferencije, o obredima početka
pontifikata, a posebice o prstenu, mons. Crispino Valenziano, dužnosnik Ureda za Papinska
bogoslužna slavlja, istaknuo je smisao za humor s kojim je Sveti Otac pristupio probi
prstena. Prsten će imati isti simbol kao i pečat; iako će oni biti dva odvojena predmeta,
Ribar će biti njihov simbol. Što se tiče misnice koju će sutra odjenuti papa Benedikt
XVI., ona će biti izvezena zlatom, i bit će to ona ista koju je imao Ivan Pavao II.
tijekom božićne Mise 2000. godine – kazao je mons. Valenziano te dodao kako su ju,
kao što je običaj, napravile sestre benediktinke. Što se tiče Papinskoga palija, monsinjor
je kazao kako će on imati srednjovjekovna obilježja. Ta će vunena štola biti duga
dva metra i 60 centimetara, široka 11 centimetara, a i nju su napravile sestre benediktinke
– izvijestio je mons. Valenziano.