"Moli i radi" sv. Benedikta

Ora et labora – Moli i radi, ta jednostavna rečenica potresla je cijeli svijet. U VI. stoljeću, u vrijeme barbarskih navala, sveti Benedikt Nursijski daje Zapadu primjer redovništva. Bilo je potrebno – kazao je o njemu Ivan Pavao II., poslije petnaest stoljeća – da herojsko postane normalno, svakodnevno, i da normalno, svakodnevno postane herojsko. Svijet ga upoznaje kao Sveca mira i rada. Europa ga je najprije imala kao Oca – prema želji Pija XII. – a potom kao zaštitnika. Tako s toji u apostolskome pismu 'Pacis nuntius' Pavla VI., koji ga smatra providnosnim za obnovu kontinenta koji su zauzeli barbari, te njemu povjerava san o suvremenoj Europi, koja još uvijek traži jedinstvo. Benedikt I., 62. papa, rodom Rimljanin, prvi je koji je, davne 575. godine, uzeo ime ovoga sveca, nepunih trideset godina nakon njegovoga preminuća. Posljednji, Benedikt XV., Giacomo della Chiesa iz Genove, papa je koji je uzalud nastojao zaustaviti Prvi svjetski rat, koji je nazvao "uzaludnim krvoprolićem", te uveo katolike u političko zalaganje, kada je osnovana Talijanska pučka stranka kršćanskog nadahnuća. O njemu je – kako je novinaru Radio Vatikana povjerio kardinal Schönborn – Kardinalskome zboru govorio Sveti Otac, podsjećajući, u šali, da je papinstvo Benedikta XV. bilo kratko. Joseph Ratzinger je potom spomenuo svetoga Benedikta, oca redovništva, zaštitnika Europe i čovjeka velike vjere, te je citirao njegovo pravilo: staviti Krista ispred svega. To jest, i ostat će, uzor i za novoga Papu – kazao je kardinal Schönborn.