Misa "Pro Eligendo Romano Pontefice"

Crkva “zrela”, ne podložna relativističkoj ideologiji nego čvrsto utemeljena na Kristu, “mjeri istinskog humanizma”. Crkva s ”jasnom vjerom”, slobodna, vođena “svetim nemirom” donijeti vjeru u svijet, svjedočiti ljubav u istini. Konačno Crkva kadra sijati plodove određene za vječnost, gdje će se zemlja i njezine nevolje preobraziti u “Božji vrt”, zahvaljujući vodstvu Pape “pastira”. Duhovna i teološka pozivanja na temeljne istine kršćanstva, ali također i simbolične slike i želje: sadržaji su i auktoritativni naglasci kojima je kardinal dekan Joseph Ratzinger odmjerio svoju propovijed tijekom slavljenja, danas dopodne, u Bazilici sv. Petra, sv. Mise za izbor rimskoga prvosvećenika. Ova svečana sv. Misa bila je neposredni javni čin prije početka Konklava, koje su danas popodne u 16.30 Kardinalski zbor dovele na izbor 265. pastira sveopće Crkve. "Trenutak velike odgovornosti"! "Živimo svoju službu tako, kao Kristov dar ljudima! Ali, u ovome trenutku, nadasve, ustrajno molimo Gospodina, da nam poslije velikog dara pape Ivana Pavla II. dadne novog pastira po svom srcu, pastira koji će nas voditi spoznaji Krista, njegovoj ljubavi, istinskoj radosti", istaknuo je kardinal Ratzinger u propovijedi. Razmišljajući o svetopisamskim misnim tekstovima dekan Kardinalskog zbora istaknuo je važnost susreta čovjeka s Božjim milosrđem. "Kristovo poslanje postalo je naše po svećeničkom pomazanju; pozvani smo naviještati - ne samo riječima, nego životom, i djelotvornim sakramentalnim znacima "godinu milosti Gospodnje", rekao je kardinal Ratzinger. Kristova milost nije neka jeftina milost, ne pretpostavlja banaliziranje zla. Krist u svome tijelu i u svojoj duši nosi sav teret zla, svu njegovu razarajuću snagu. On sažiže i preobražava zlo u patnju, u plamen svoje ljubavi. U pashalnom otajstvu, u Kristu umrlom i uskrslom zbivaju se istodobno i dan njegove osvete i godina milosrđa. To je Božja osveta: on sam, u Sinovljevoj osobi, trpi za nas. Što smo više taknuti milosrđem Gospodnjim, to smo bliži solidarnosti s njegovim trpljenjem - postajemo raspoloživi dovršiti u svome tijelu "što nedostaje mukama Kristovim", rekao je kardinal Ratzinger. Drugi "izazov" kojeg je istaknuo kardinal Ratzinger jest onaj vođenja Crkve "odrasloj" vjeri po "mjeri punine Kristove". Ta vjera ne prati "modne trendove i posljednje novosti; odrasla i zrela jest vjera koja je duboko ukorijenjena u prijateljevanje s Kristom". "Kolike smo samo vjetrove nauka upoznali u ovim posljednjim desetljećima, kolika ideološka strujanja, kolike prolazne načine razmišljanja... Ti su se valovi poigravali malom barkom misli mnogih kršćana, bacajući je s jednog kraja na drugi: od marksizma do liberalizma, sve do libertinizma; od kolektivizma do radikalnog individualizma, od ateizma do maglom zastrta religijskog misticizma; od agnosticizma do sinkretizma i tako redom", rekao je kardinal Razinger. "Imati jasnu vjeru, prema crkvenom vjerovanju često se etiketira kao fundamentalizam. Dok relativizam, to jest prepustiti se valovima da se s tobom poigravaju i da te goni svaki vjetar nauka i baca sad amo sad tamo, izgleda jedino stajalište doraslo suvremenom dobu. Idemo ususret diktaturi relativizma koja ne poznaje ništa konačno i koja ostavlja kao posljednje mjerilo samo vlastito ja i njegove prohtjeve", upozorio je kardinal. Danas se od Crkve traži "sveti nemir": "nemir da se svima donese dar vjere, prijateljstvo s Kristom", poručio je kardinal Ratzinger. "Primili smo vjeru da bismo je drugima dali, svećenici smo kako bismo bili u službi drugima. Moramo donijeti rod koji ostaje. Svaki čovjek želi ostaviti trag koji će ostati. Ali, što ostaje? Novac sigurno ne. Ni građevine ne ostaju; niti knjige. Nakon određenog, dužeg ili kraćeg, vremena sve to nestaje. Jedino što ostaje, i što ostaje vječno, jest ljudska duša, čovjek kojega je Bog stvorio za vječnost. Plod koji ostaje je prema tome ono što smo posijali u ljudske duše - ljubav, znanje; gestu kadru dotaći srce; riječ koja otvara dušu Gospodinovoj radosti", rekao je u propovijedi na misi za izbor Rimskog Prvosvećenika kardinal Joseph Ratzinger.