Kardinalski Zbor predstavlja univerzalnost Crkve

Kardinalski zbor, koji je dugo u potpunosti bio europski, danas je izraz Crkve nazočne na pet kontinenata. Granice Katoličke Crkve podudaraju se s granicama svijeta, a Kardinalski zbor, pozvan izabrati 264. Petrovog nasljednika, to jasno pokazuje. Stotinu petnaest kardinalâ izbornikâ (podsjetimo, dva su kardinala zbog zdravstvenih razloga morala odustati) dolaze iz 52 zemlje sa svih kontinenata. Većina ih je iz Europe – njih 58, među kojima je najviše Talijanâ (20), a potom Nijemaca i Španjolaca (po 6 kardinala). Zatim slijedi američki kontinent s 34 kardinalâ izbornikâ, od kojih ih je 11 iz Sjedinjenih Država, a potom, prema brojnosti, dolaze Brazilci s 4 kardinalâ. Iz Afrike dolazi 11 kardinala, a 10 ih je s azijskoga kontinenta, od kojih su trojica iz Indije. Dva kardinala dolaze iz Oceanije. Na posljednjim je konklavama, 16. listopada 1978. godine, tijekom kojih je izabran Ivan Pavao II., kardinalâ izbornikâ bilo je 111, od kojih 54 iz Europe, 32 s američkoga kontinenta, 12 s afričkoga, te 13 s azijskoga i iz Oceanije. Valja nadalje istaknuti da je Kardinalski zbor sastavljen od tri redâ: reda biskupâ, reda svećenikâ i reda đakonâ. Od ovih 115 kardinalâ, njih 113 je imenovao Ivan Pavao II., u devet konzistorija, koje je sazvao tijekom 26 godina papinstva. Prvi je konzistorij za imenovanje novih kardinalâ održan u lipnju 1979., a posljednji u listopadu 2003. godine. Spomenimo i to da 20 kardinalâ izbornikâ pripada redovničkim zajednicama. Najbrojniji su franjevci, s 4 kardinalâ, te isusovci i salezijanci s tri kardinalâ. Srednja dob kardinalâ izbornikâ jest oko 71 godine. Podsjetimo da je kardinal Karol Wojtyła, u trenutku izbora na Petrovu stolicu, imao 58 godina. Iščekivanje brojnih vjernika, koji su bili nazočni na Misi danas dopodne, veliko je i puno nade. Na upit novinarke Radio Vatikana kako su se pripremili za ove konklave, većina ih je istaknula molitvu Duhu Svetome, kao i potpuno predanje Bogu. Mi možemo razmišljati samo ljudski, ali ako doista vjerujemo da je Bog iznad svega, možemo biti sigurni da će biti izabrana osoba koja najviše odgovara ovome vremenu – kazala je jedna vjernica. A među očekivanjima, mogle su se čuti želje za pastirom kao što je bio Ivan Pavao II. – otvoren za univerzalnost Crkve koja je otvorena čitavome svijetu, i u iskrenome i izravnome dijalogu sa svim ljudima; zatim, to bi, prema izjavama nazočnih vjernika, trebala biti osoba koja će učiniti sve kako bi bila blizu siromašnima i djeci, koja će propovijedati snošljivost i, posebice, poštivanje različitosti, te koja će dati prostora mladima. Brojni su vjernici istaknuli kako bi novi papa trebao nastaviti putom koji je zacrtao Ivan Pavao II.; on bi trebao težiti ekumenskome zajedništvu, naviještati svim ljudima mir i slobodu, te podupirati temeljne ljudske vrednote.