2005-04-04 18:47:55

Pogreb Svetoga Oca Ivana Pavla II održat će se u petak u 10:00 sati


Pogreb pape Ivana Pavla II. održat će se u petak 8. travnja, u 10.00 sati, ispred Bazilike svetoga Petra. Večeras, od 20.00 sati nadalje, u Vatikanskoj bazilici bit će moguće odati počast Papinim posmrtnim ostacima – objavio je to Joaquín Navarro-Valls, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, nakon prva dva Zbora kardinala, održana dopodne u Vatikanu. Sprovodno će bogoslužje predvoditi kardinal Joseph Ratzinger, dekan Kardinalskoga zbora, u nazočnosti kardinalâ i patrijarhâ Istočnih Crkvi. Lijes s tijelom pape Ivana Pavla II. bit će prenesen u Vatikansku baziliku, te sahranjen u Vatikanskim kriptama. Na upit novinara postoji li s tim u vezi kakva odluka pape Ivana Pavla II., Navarro-Valls je kazao kako Papa nije ostavio nikakve upute, te je stoga mjesto njegovoga uko pa u sjedištu Kristovoga vikara. To je jedna od odluka koje se očekuju u ovim danima, prvima bez tjelesne nazočnosti Ivana Pavla II. Danas je popodne, oko 17.00 sati, Papino tijelo, preko Trga svetoga Petra, preneseno u Vatikansku baziliku, gdje je, komornik Svete Rimske Crkve, kardinal Eduardo Martínez Somalo, predvodio liturgiju Riječi. Oko 20.00 sati, i vjerojatno sve do 02.00 sata iza ponoći, Bazilika će biti otvorena svima. U 21.00 sat, na Trgu svetoga Petra će se, kao i prethodnih dana, moliti sveta Krunica. Potvrđeno je također predviđanje da će na Papin pogreb doći oko 2 milijuna hodočasnika.

Apostolskom konstitucijom 'Universi Dominici Gregis' pape Ivana Pavla II., od 22. veljače 1996., uređena je sedisvakancija, odnosno razdoblje između prestanka upravljanja Crkvom jednoga Pape, i izbora njegovoga nasljednika. Osim toga, utvrđuje i način pripreme i tijek izbora rimskoga prvosvećenika. Ostavljajući po strani druge mogućnosti prestanka pontifikata (povlačenje iz službe, i slično), čim primi vijest, komornik Svete Rimske Crkve treba službeno utvrditi Papinu smrt, u nazočnosti ravnatelja Papinskih bogoslužnih obreda, prelata klerika, te tajnika i kancelara Apostolske komore, koji će ispuniti dokument o preminuću. Dekan Kardinalskoga zbora dužan je izvijestiti sve kardinale, Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici, te šefove tih zemalja. Nakon Papine smrti, svi voditelji dikasterija Rimske kurije, kardinal državni tajnik, kardinali pročelnici i predsjednici nadbiskupi, kao i članovi dikasterija, prekidaju obavljanje svoje službe. Iznimke su službe komornika Svete Rimske Crkve i Višega pokorničara, a na svojoj službi ostaju također kardinal glavni vikar za Rimsku biskupiju i, prema svojoj jurisdikciji, kardinal nadprezbiter Vatikanske bazilike, i glavni vikar za Grad Vatikan. Zamjenik za opće poslove u Državnome tajništvu, te tajnici ustanovâ Rimske kurije, nastavljaju upravljati svojim uredima, a za to odgovaraju Kardinalskome zbor u , sastavljenome od najviše 120 kardinala birača; isključeni su oni koji su na dan u koji započinje sedisvakancija, navršili 80 godina života. Kardinali s navršenih 80 godina mogu, međutim, sudjelovati na pripremnim sastancima za konklave. U vrijeme sedisvakancije Kardinalski zbor (čiji članovi, nakon Papine smrti, svi dolaze u Rim) okuplja se u dvije vrste zbora – jedan opći, u koji su uključeni svi kardinali, pa i oni koji, zbog navršenih godina, ne sudjeluju u izboru pape; i drugi, poseban, koji čini kardinal komornik i tri kardinala iz svakoga kardinalskog reda, biranih ždrijebom svaka tri dana. Podsjetimo, Kardinalski je zbor podijeljen u tri reda: red kardinala biskupa, red kardinala svećenika i red kardinala đakona. Posebnome je zboru povjereno obavlj anje svakodnevnih redovnih poslova. Nakon pokopa preminuloga Pape, u dopodnevnim satima između petnaestoga i dvadesetoga dana od njegove smrti, u Bazilici svetoga Petra služi se svečano euharistijsko slavlje na kojemu sudjeluju kardinali birači, koji istoga popodneva u svečanome ophodu odlaze u Sikstinsku kapelu, gdje započinju konklave za izbor novoga pape. Sve radnje oko izbora odvijaju se isključivo u Sikstinskoj kapeli, a tijekom cijeloga tog vremena kardinali birači ne mogu se dopisivati, razgovarati telefonski ili putem radija; ne mogu primati niti slati bilo kakve poruke, kao ni tisak bilo koje vrste, niti pratiti radijske ili televizijske emisije. Cilj je zajamčiti, osim potpun e slobode, također i neovisnost suda pojedinih kardinala birača, oslobađajući ih od radoznalosti i neprimjerenoga pritiska. Nakon što je izbor izvršen, u Sikstinsku se kapelu pozivaju tajnik Kardinalskoga zbora i ravnatelj Papinskih bogoslužnih obreda. Dekan Kardinalskoga zbora, u ime cijeloga Zbora birača, traži privolu izabranoga, i upita ga kako će se nazivati. Nakon određenoga vremena, Papa će preuzeti Patrijarhalnu baziliku svetoga Ivana Lateranskoga, koja je katedralna crkva rimskoga biskupa.








All the contents on this site are copyrighted ©.