Zatvaranje konferencije o "Gaudium et Spes"

Čovjek svojim radom ispunjava Božji nacrt kako bi se na Zemlji iskorijenili oskudica i siromaštvo – kazao je ekonomist Guy Andrè Pognon, predsjednik Administrativnoga vije ća Regionalne banke solidarnosti u Beninu, u svojemu izlaganju na simpoziju, koji je, u prigodi 40. obljetnice konstitucije 'Gaudium et Spes', organiziralo Papinsko vijeće za pravdu i mir. Znanstvenici iz više od 30 zemalja okupili su se kako bi ponovno proučili taj saborski dokument u odnosu na današnju društvenu, političku i gospodarsku stvarnost. Taj ogro man napor uz koji se ljudi stoljećima zalažu kako bi poboljšali svoje životne uvjete, odgovara Božjim namjerama – krenuvši od ove rečenice iz konstitucije 'Gaudium et Spes', Pognon je objasnio kako rad, taj prvi izvor gospodarstva i proizvodnih procesa, predstavlja sredstvo koje je Bog povjerio čovjeku kako bi na Zemlji iskorijenio siromaštvo. On je bitno sredstvo za ostvarenje ljudskoga dostojanstva i pravde, ali koji se može izobličiti kada produktivnost postane svrha samoj sebi. Tada rad postaje iskorištavanje, otuđenje, sredstvo moći i nasilja – kazao je Po gnon. O aktualnosti konstitucije 'Gaudium et Spes', na skupu je govorio i profesor Rubens Ricupero, bivši glavni tajnik Konferencije UN za trgovinu i razvoj, zadržavši se posebice na pozivu, sadržanome u ovom saborskom dokumentu, na socijalnu i gospodarsku pravednost pred velikom neuravnoteženosti između Sjevera i Juga na planetu. Na novinarov upit zašto se ni danas, na početku trećega tisućljeća, međunarodna zajednica odlučno ne suoči s dramatičnim problemima siromaštva i gladi u svijetu, koji pogađaju najmanje milijardu ljudi, prof. Ricupero je za Radio Vatikan kazao prije svega kako konstituciju 'Gaudium et Spes' nisu uistinu pratile one zemlje koje imaju sredstva za suzbijanje bijede. Dokument vrlo jasno kaže da je moralna dužnost bogatih zemalja pomoći siromašnijim zemljama, ali ne samo preko pomoći u gospodarskome razvoju, nego iznad svega putem reforme svjetskih trgovinskih i gospodarskih strukturâ. Do sada, nažalost, nismo dobili pravu potporu od onih koji imaju snage za promjenu sadašnjega stanja – kazao je prof. Ricupero, te na koncu istaknuo kako solidarnost nužno treba biti nedjeljiva. Ne može se tražiti od siromašnih zemalja solidarnost u borbi protiv međunarodnoga terorizma ili nuklearnoga oružja, i istovremeno nijekati istu solidarnost u borbi protiv bijede, zagađivanja, problema klimatskih promjena, ili, primjerice, ekonomskih pitanja u trgovini – zaključio je na koncu prof. Ricupero.