O z bivanjima u Crkvi u Hrvata

U Splitu je jučer predstavljena Međunarodna kulturna manife stacija «Dani kršćanske kulture», koja će se u tome gradu održavati od 12. do 22. ožujka. U ime organizatora, nakladne kuće «Verbum», na konferenciji za novinare govorili su njezin direktor Miro Radalj, glavni urednik mr. Petar Balta te tajnica Ljubica Jelušić. Kako prenosi «ika», «Dani kršćanske kulture» objedinit će široku lepezu sadržajâ namijenjenih najširoj publici. Riječ je o izložbama emi nentnih umjetnika, koncertima sakralne glazbe, javnim tribinama na temu odnosa kršćanstva i suvremene kulture te predstavljanjima knjiga , među kojima valja istaknuti najnovije djelo pape Ivana Pavla II. «Sjećanje i identitet». U okviru ove manifestacije do dijelit će se i g odišnja nagrada «Buvina» – za do prinos kršćanskoj kulturi – onoj osobi ili ustanovi koja je dala najzapaženiji prinos razvoju kršćanske kulture, odnosno zastupanju kršćanskih vrednota u kulturno-javnom e životu. Na «Danima kršćanske kulture» također je najavljena nazočnost apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Francisca-Javiera Lozana, vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljić a, predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine banja lučkoga biskupa Franje Komarice, nadbiskup a riječkoga Ivana Devčić a te domaćega , splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišić a.

Regionalni asistent Družbe Isusove za istočnu Europu otac Adam Žak pohodio je jučer banjalučkoga biskupa Franju Komaricu – prenijela je «kta». Tijekom razgov ora sugovornici su istaknuli važnost programa univerzalnosti Crkve, koju sadašnji Sveti Otac tako snažno promiče. «Katolička Crkva u jednom e narodu i državi nužno treba izaći iz svojih uskih nacionalnih okvira i pokazati se solidarnom s drugim ljudima, pog lavito s pripadnicima iste Crkve u drugoj državi ili narodu» – ustvrdio je u razgovoru otac Žak i poželio da se «tako dogodi i s Crkvom u slavenskim državama i narodima». On je potom zajedno s domaćinom pohodio svetište svete Male Terezije u župi Presnače, gdje su mučenički stradali velečasni Filip Lukenda i sestra Cecilija Grgić, te trapistički samostan «Marije Zvijezde», a u banjalučkoj katedrali Svetoga Bonaventure posebno se zadržao u molitvi pred relikvijama blaženoga Ivana Merza , koji je za života bio snažno povezan s isusovcima.

Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa predvodio je u ponedjeljak svečano misno slavlje u župi Prikazanja Blažene Djevice Marije u Kistanju, čime je i u Hrvatskoj označen početak molitve za proglašenje blaženim franjevaca Alojzija Palića i Serafina Kodića, podrijetlom iz Janjeva. Njihovu kauzu, naime, vodi Red manje braće, zajedno s kauzom albanskih mučenika koji su stradali u razdoblju od 1913. do 1974. godine. Sveti je Otac osjetio važnost svjedočanstva mučenikâ, pa je pred Veliki jubilej pozvao sve mjesne Crkve da načine popis mučenika, kako bi se ta imena stavila u baštinu Crkve prošloga, teškoga i krvavoga stoljeća, u kojem u su se iz mržnje uklanjali milijuni ljudi zbog vjernosti Kristu – podsjetio je ovom prigodom nadbiskup Pre nđa . Fra Alojzija Palić a ubili su 1913. godine crnogorski vojnici, nakon što je odbio odati ispovjednu tajnu, a fra Serafin Kodić preminuo je od posljedica zatvorskoga zlostavljanja, u vrijeme kada je Albanijom vladao komunistički režim Envera Hodže.

U Zagrebu je 4. ožujka održana redovita sjednica Vijeća Hrvatskoga mariološkog instituta. Sjednici je predsjedao zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a ponajviše se raspravljalo o mariološkome znanstvenom skupu koji će se 29. i 30. travnja ove godine održati u Đakovu i Aljmašu, a obrađivat će prošlost i sadašnjost svetišta Gospe od Aljmaša te slavonske marijanske propovjednike iz 18. i 19. stoljeća.