Kratka povijest crkve i Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu ustanovio je papa Leon XIII. apostolskim pismom Slavorum Gentem 1. kolovoza 1901. Korijeni zavoda sežu u daleku prošlost. Na molbu svećenika stonske biskup ije Jeronima iz Potomlja na poluotoku Pelješcu, papa Nikola V. apostolskim pismom Piis fidelium votis 21. travnja 1453. dao je hrvatskoj koloniji u Rimu okupljenoj oko bratovštine "Venerabilis Societas Confallonorum Sclavorum Burghi s. Petri" crkvicu Sv. M arine djevice i mučenice i zemljište uz nju pokraj mauzoleja rimskog cara Augusta. Na tome su mjestu Hrvati odmah izgradili gostinjac za hodočasnike i bolnicu. Ubrzo su i crkvicu temeljito obnovili te su je dali posvetiti sv. Jeronimu "najvećem naučitelju u izlaganju Svetoga pisma". Nakon što je papa Pio V. svetojeronimsku crkvu uzdigao na kardinalski naslov 1566., trećim kardinalom naslovnikom postao je 20. studenoga 1570. Felice Peretti iz Montalta, potomak hrvatskih doseljenika iz Dalmacije i to je ostao do 24. travnja 1585. kad je izabran za papu i uzeo ime Siksto V. (1585. – 1590.). On je dao srušiti staru crkvu i na njezinim temeljima sagradio novu, današnju crkvu koja je dovršena 1589. godine. Bulom Sapientiam Sanctorum od 1. kolovoza 1589. pri crkvi je ustanovio i Kaptol sv. Jeronima s jedanaest članova i odredio da to mogu biti samo svećenici hrvatskog podrijetla. Kaptol je postojao sve do 1901. godine. Nakon Tridentskog sabora (1545. – 1565.) mnogi nacionalni centri, odnosno hospiciji u Rimu pretvoreni su u odgojne zavode za izobrazbu klera. Tako se, nakon uspostave Kaptola, za pape Klementa VIII. pokušava u sklopu svetojeronimskih ustanova otvoriti zavod za izobrazbu hrvatskog klera. Dva stoljeća kasnije, 27. veljače 1790. Pio VI. osniva odgojni zavod za svećeničke kandidate iz onih krajeva koji su do tada imali pravo na svetojeronimske ustanove. Zavod je radio samo nekoliko godina od 1793. do 1798. Ponovno i opet kratkotrajno bio je otvoren od 1863. do 1871. za pape Pia IX. te za pape Leona XIII. Od 1884. do 1901. papa Leon XIII. (1878. – 1903.) godine 1901. preuređuje Zavod i mijenja mu ime; umjesto dotadašnjeg Collegium Chroaticum ad S. Hieronymium novo ime glasi Collegium Hieronymium pro chroatia gente. Izrazu "pro chroatia gente" u nazivu oštro su se usprotivili Talijani, Austrijanci, Mađari, pa čak i Crnogorci; naime, budući da Hrvati nisu imali svoje države, izraz "chroaticum" u starom nazivu tumačili su kao geografski pojam, pa kao što su svojatali hrvatski teritorij, svojatali su i "Collegium Chroaticum...". Stoga je Zavod dobio ime Ilirski. Stanje se toliko zakompliciralo da je zbog međunarodne afere Zavod zatvoren 10. studenoga 1910. godine. I nakon Drugog svjetskog rata bilo je problema s jugoslavenskim vlastima zbog sličnih pretenzija. Ipak, zahvaljujući papi Piju XI. (1922. – 1939.) Zavod je ponovno otvoren 1924. godine, a 1971. godine papa Pavao VI. (1963. – 1978.) daje mu današnje ime Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima. Na proslavi četiristote obljetnice Hrvatske crkve Sv. Jeronima, u Rimu se okupio veliki broj hrvatskih biskupa na čelu s kardinalom dr. Franjom Kuharićem. Svi su oni 21. listopada 1989. godine sudjelovali u svečanom misnom slavlju koje je predvodio osobno papa Ivan Pavao II. i time kroz potporu Zavodu pokazao svoju očinsku brigu prema hrvatskom narodu.