U Rimu odr žana opća skupština Papinske akademije za život

"Kvaliteta života i etika zdravlja", bila je tema danas završene opće skupštine Papinske akademije za život. Održana u prigodi 10. obljetnice objavljivanja enciklike 'Evangelium Vitae', ova je skupština bila prigoda za ponovno razmišljanje o tom dokumentu pape Ivana Pavla II. O tome što se tijekom ovih godina promijenilo u svijetu što se tiče kvalitete života i njegovoga poštivanja, novinar je Radio Vatikana razgovarao s biskupom Eliom Sgrecciom, predsjednikom Papinske akademije za život, koji je prije svega istaknuo pojam svetosti života. Izraz kvaliteta života, u posljednje je vrijeme, od 60-ih godina nadalje, poprimio utilitarističko poimanje, prema kojemu život ima određenu kvalitetu dok je u stanju zadovoljiti želje, njegovati užitke života, te kada je u punome zdravlju. Kada ne postoji neki od ovih uvjeta, gubi se kvaliteta života i ne vrijedi ga živjeti. U tom se slučaju kvaliteta života opire svetosti života – kazao je biskup te dodao kako se stoga na skupštini željelo utvrditi što se još može spasiti u ovoj situaciji, jer između svetosti i kvalitete života u stvari ne bi smjelo biti protivnosti. Život je svet jer ga je Bog stvorio. On je svet jer je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, i jer posjeduje veće dostojanstvo nego druga bića. Zbog toga je ljudski život nedodirljiv, i već po svojemu rođenju i strukturi ima svoju kvalitetu koja je bitna, ontološka, neotuđiva i koju nitko ne može poništiti – objasnio je mons. Sgreccia. Istaknuvši nadalje kako svijest o životu i ljubav prema njemu nije posvuda jednaka, biskup je izdvojio društva u Latinskoj Americi, Aziji i Africi, u kojima su svijest, ljubav i naklonost životu još uvijek vrlo jaki. Tamo gdje je došlo do prodora utilitarističkoga hedonizma, tamo vlada neka vrsta pesimizma i pretjerani kult blagostanja, tako da se više ne voli život, već blagostanje koje on omogućava. Kada on više ne pridonosi blagostanju, za mnoge život više nema značenja. Upravo smo to željeli razjasniti na našemu skupu; trebali bismo se svi osjećati odgovorni za vlastito zdravlje i za zdravlje bližnjega; a to va lja podupirati i u zemljama u razvoju, a ne samo u onim razvijenima. Zbog kulta blagostanja odbijaju se obitelj i djeca, a traži se jednostavno blagostanje i strahuje od odgovornosti – upozorio je na koncu biskup Sgreccia.