Op ća skupština Papinske akademije za život

Na desetu obljetnicu objavljivanja enciklike Evangelium Vitae u Vatikanu će se sljedeći tjedan održati opća skupština Papinske akademije za život, na temu 'Kvaliteta života i etika zdravlja'. Posljednjih desetljeća, odnosno od 60-ih godina, izraz kvaliteta života poprimio je utilitarističko značenje, jer se počelo vjerovati da je život kvalitetan samo ukoliko može ispuniti želje i zadovoljstva te ako se ima dobro zdravlje - kazao je u razgovoru s novinarom Radio Vatikana predsjednik spomenute Akademije nadbiskup Elio Sgreccia. Na ovome shvaćanju – nastavio je – temelje se primjena eutanazije i izdvajanje bolesnih embrija, jer, njihov budući život, smatra se, ne bi bio kvalitetan. U ovom slučaju kvaliteta života suprotstavlja se svetosti života, što nije dobro – primijetio je nadbiskup, napomenuvši kako ljudski život, svet i nedodirljiv zato što ga je Bog stvorio, od samog početka posjeduje kvalitetu. Crkva nije protiv kvalitetnog života, ni brige za zdravlje, ali oboje treba biti u skladu sa svetošću života, a ne protiv nje – rekao je nadalje nadbiskup Sgreccia. Na upit novinara je li današnji naraštaj svjestan činjenice da budućnost čovječanstva ovisi o načinu na koji se postupa s ljudskim životom, predsjednik Papinske akademije za život kazao je kako ta svijest nije posvuda jednaka. U Latinskoj Americi, Aziji i Africi svijest i ljubav prema životu još su uvijek snažne. Međutim, u razvijenim zemljama, u kojima vlada hedonizam i utilitarizam, pridaje se pretjerana važnost blagostanju i uživanju, što dovodi do pesimizma, jer ljudi ne vole život, već blagostanje koje on nudi – upozorio je nadbiskup, napomenuvši pritom kako sve to, u stvari, šteti čovjeku, jer on odbija osnovati obitelj, podići djecu i preuzeti odgovornosti. Osvrnuvši se na posljetku na poruke pape Ivana Pavla II. u enciklici Evangelium Vitae, koja je objavljena prije deset godina, nadbiskup je naglasio temeljnu poruku Svetoga Oca: dostojanstvo koje je Stvoritelj dao životu postoji od samog začeća ljudskog bića sve do njegovog prirodnog kraja. Ovo antropološko i sveto poimanje života treba biti polazna točka za ponovno razmišljanje o organizaciji društva u kojem živimo – zaključio je nadbiskup Elio Sgreccia.