Dr. Tanji ć o ulasku Hrvatske u Europsku uniju

Hoće li pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju započeti 17. ožujka 2004.?, pitanje je koje si postavlja dr. Željko Tanjić, profesor na KBF-u u Zagrebu u napisu objavljenom u najnovijem biltenu "SIR Europa" talijanske novinske agencije SIR od 10. veljače. Napisu objavljenom pod nazivom "Nesiguran početak" službena izvještajna agencija Talijanske biskupske konferencije posvećuje veliku pozornost, objavljujući tekst dr. Tanjića na samoj naslovnici biltena. Taj bilten inače izlazi i u tiskanom izdanju i šalje se novinskim agencijama i kućama diljem svijeta na talijanskom, engleskom i francuskom jeziku. Dr. Tanjić u svom napisu ističe kako (upitan) početak pregovora Hrvatske i EU visi poput Damoklova mača nad hrvatskim društvom. Europska komisija, podsjetio je dr. Tanjić, još je u travnju protekle godine dala pozitivno mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske o punom članstvu u Europskoj uniji, no pod jednim uvjetom: da Vlada učini sve da se general Ante Gotovina pronađe i izruči Međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu. Dr. Tanjić pritom ističe kako glavna prepreka Hrvatskoj na putu prema pridruženju EU-u nije ni ekonomske ni pravne ni kulturne, nego je političke naravi. "Katolička Crkva podupire i pozorno prati put prema EU, premda ne krije zamke i opasnosti. Biskups ka konferencija pod vodstvom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića stoji uza sve one koji vide Hrvatsku kao dio Europske unije: ona sa svom svojom poviješću, svojim kulturnim i vjerskim naslijeđem pripada europskoj obitelji od koje ju je udaljio komunistički režim", ističe dr. Tanjić. To je više put, podsjeća pritom dr. Tanjić, u 2003. godini ponovila HBK, a iduće godine i sam kardinal Bozanić. "Ono što još uvijek nedostaje jest sustavna inicijativa Crkve u senzibiliziranju vjernika oko pitanja vezanih uz EU", primjećuje dr. Tanjić. Svoju tvrdnju potkrjepljuje činjenicom kako ispuštanje spomena kršćanskih korijena u preambuli europskog Ustava nije mnogo zanimalo pučanstvo koje se 80% izjašnjava kao katoličko. Potrebno je pronaći pravi put i metode prisutnosti u društvu kako bi se izbjeglo da Crkva izgubi svaki kontakt sa svijetom kulture, umjetnosti, medija i znanosti. Ne treba ipak zaboraviti kako su aktualne kulturne i intelektualne "klase" odgojene tijekom komunizma i da su se brzo pretvorile u jednu laicističku "klasu" koja ignorira ili pokušava na negativan način predstaviti sve što je kršćansko i crkveno. Oni kreiraju mišljenja i tvrde kako religija ostaje "privatna stvar". Ne shvaćaju način na koji se razvio odnos između države i Crkve u različitim europskim zemljama niti priznaju da je kršćanstvo pridonijelo i pridonosi razvoju demokracije i društva, piše dr. Tanjić.