Katolička crkva Srednje i Istočne Europe za veću međusobnu suradnju

Katolička C rkva u zemljama Srednje i Istočne Europe, izišlima iz komunizma, u budućnosti će više usuglašavati postupke te će izmjenjivati iskustva. Zaključak je to susreta kardinala i biskupa iz devet novih članica Europske unije, odnosno zemalja kandidata, koje je u Budimpeštu pozvao predsjednik Mađarske biskupske konferencije nadbiskup Istvan Seregely, prenosi austrijska katolička tiskovna agencija Kathpress. Kardinali i biskupi iz Poljske, Litve, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Slovenije, Bosne i Hercegovine te iz Hrvatske na početku svoga susreta najprije su u nedjelju 13. veljače imali euharistijsko slavlje u budimpeštanskoj bazilici Sv. Stjepana, nakon čega su u ponedjeljak imali susret s mađarskim predsjednikom Ferencom Madlom. Nadbiskup Seregely istaknuo je pritom kako je devet zemalja u vremenu komunističkoga totalitarizma imalo sličnu sudbinu, no i sada u slobodi "problemi, postignuća i zadaće" ostaju slični. Na području tih devet država živi oko 100 milijuna stanovnika od čega je 56 posto katolika. Na završnoj tiskovnoj konferenciji mađarski primas, kardinal Peter Erdö istaknuo je kako se na području tih devet država bilježe i slične pastoralne zadaće pa stoga ta situacija upućuje na međusobnu pomoć. Nadbiskup litavskoga glavnog grada Vilniusa, kadrinal Audrys Juozas Backis rekao je kako su u vremenu komunizma ljudi bili povrijeđeni u svojoj savjesti, u svojim odnosima prema Bogu i ljudima. Za Crkvu u tim zemljama sada više nije riječ samo o demokraciji nego i o ponovnoj izgradnji međuljudske solidarnosti. Ono što se od Zapada ne bi smjelo preuzeti jest nereligiozan ili religiozno neutralan pogled na čovjeka. Bukureštanski nadbiskup Ioan Robu iznio je uvjerenje kako je opće dobro zajednička zadaća Crkve i društva te bi se u tom pogledu u pojedinim zemljama trebali naći najbolji načini za suradnju između Crkve i društva. Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar pritom je podsjetio kako je kršćanski sustav vrednota ugrađen u temelje i izgradnju Europe. Svi su biskupi istaknuli uvjerenje kako su pitanja odgoja, odgoja savjesti i jačanja obitelji u svim zemljama od izuzetne važnosti. U državno i crkveno - pravnom smislu pozicija Crkve u reformskim zemljama je vrlo različita. No, posvuda bi se trebalo nastojati da se Crkva prizna kao samostalna snaga te da se njena djelatnost cijeni i jača. Biskupi su sa zabrinutošću ustanovili kako u njihovim reformiranim državama jačaju nove antiklerikalne struje koje se očituju u javnost i.