Prva razmatranja iz vatikanskih duhovnih vježbi

"Crkva u službi novoga i vječnoga Saveza", naslov je niza korizmenih meditacija na duhovnim vježbama za Rimsku kuriju koje su , u nazočnosti pape Ivana Pavla II., započele jučer popodne. Kao i obično, tijekom cijeloga tjedna neće biti audijencijâ, a Svetoga Oca i njegove najbliže suradnike mons. Renato Corti, biskup Novare i propovjednik na vježbama, pozvao je na produbljivanje nekih vidika duhovnoga i pastoralnoga života Crkve u svjetlu euharistijskoga otajstva. U središte prve meditacije, održane danas dopodne, biskup Corti je po stavio pitanje zbog čega je Sveti Otac želio Godinu Euharistije, koju je u apostolskome pismu 'Mane nobiscum Domine', nazvao vrhuncem cijeloga puta prijeđenoga tijekom pontifikata. Odgovori se nalaze u samome Papinom dokumentu, kada objašnjava koliko je važno pomoći kleru i vjernicima da više razmatraju euharistijski sakrament u cijelome njegovom "sjaju" i u punoj "svijesti", koje valja prenijeti u obnovljeni liturgijski život - primijetio je biskup. Osvrnuvši se upravo na poz itivne vidike, kao i na probleme vezane uz to kako crkvena zajednica, posebice u Italiji, živi svoj odnos s Euharistijom, biskup je prije svega ustvrdio kako je Papin poziv da se jedna godina posveti tome sakramentu, vrlo dobro prihvaćen. Ali je istovremeno istaknuo, u pastoralnome smislu, i neke "sjene" koje se primjećuju u nekim područjima, poput sve slabije ga življenja euharistijskoga klanjanja, zloporabe koje zasjenjuju katolički nauk o sakramentu, te ponekad ograničujuće ga shvaćanj a toga sakramenta. Us poređujući takve probleme s konkretnim stanjem u jednoj biskupiji, biskup Corti je izdvojio tri važna pitanja koja se odnose na biskupe i svećenike. Prije svega, tu su "praznine", odnosno nenazočnost vjernika, posebice mladih u župskim zajednicama, zatim "banalizacija" kojoj je izloženo euharistijsko slavlje, posebice u slučaju ženidbe ili sprovoda, tijekom kojih se – kako je primijetio biskup – nazočnost obredu čini više "nametnuta iz pristojnosti" nego istinsko sudjelovanje u sakramentu. Na posljetku, biskup je spomenuo i određeno odvajanje Euharistije od svakodnevnoga života, koje posvećene osobe i laici mogu iskusiti unatoč čvrstoći svoje vjere, te poželio dublje poznavanje "teologije Euharistije", posebice od strane biskupâ i svećenikâ kako bi oživjela – kako je kazao – nova katekumenska osjećajnost. U drugoj je današnjoj meditaciji biskup Corti objasnio upornost u papinskome naučavanju o Kristovome liku. Ona se, prije svega, može objasniti "misionarskom zadaćom" koju Isus svjedoči na zemlji, i koju je Crkva pozvana shvatiti i ponavljati na jednaki način. Osim toga, ona se objašnjava također nužnim odgovorom na promjene u svijetu, od sve većega širenja religijskoga pluralizma, s kojim se Crkva treba suočiti, posebice u odnosu na velike religijske tradicije u Aziji. Upornost oko Kristova lika objašnjava se također i žurnom potrebom za suzbijanjem religijskoga relativizma koji obuhvaća suvremena društva. Krist, naprotiv, sjedinjuje čovječanstvo, a evanđelje je sjeme koje očovječuje život čovječanstva – zaključio je biskup Corti.