Papa Ivan Pavao II. blagoslorio kip svetoga Grgura Prosvjetitelja

Neposredno prije opće audijencije, Sveti je Otac blagoslovio veličanstveni kip svetoga Grgura Prosvjetitelja, armenskoga apostola. Smješten u dvorištu sjeverno od Vatikanske bazilike, mramorni kip visok više od 5 i pol metara, i težak 18 tona, djelo je armensko-libanonskoga kipara Kazana Khatchicka. Sveti je Otac kip blagoslovio u nazočnosti armenskoga patrijarha Nersèsa Bedrosa XIX., zatim predstavnika katolikosa Armenske apostolske Crkve iz Ečmiadzina, te armenskoga veleposlanika pri Svetoj Stolici. Sveti Grgur Prosvjetitelj apostol je iz davnih vremena, a njegova je veličina u tome što je utemeljio i organizirao Crkvu jedne čitave nacije. On je "prosvjetitelj" Armenije, u kojoj je proširio svjetlo evanđelja početkom IV. stoljeća poslije Krista, u razdoblju punom nasilja u povijesti te zemlje, i velikih prepirki unutar mlade opće Crkve. Osim u Armeniji, taj se svetac štuje posebice u Italiji. Rođen oko 250. godine, u životu je bio podvrgnut mučenjima, jer nije htio, unatoč zahtjevu kralja Tiridata, izdati vlastitu vjeru. Kada se jednom kralj Tiridat teško razbolio, njegova je sestra sanjala da će ga Grgur ozdraviti. Tako je i bilo. Kada je po njegovom zagovoru kralj ozdravio, Grgur je, nakon 13 godina zatočeništva, bio oslobođen, a kralj je s cijelim dvorom prihvatio kršćanstvo, koje je postalo državnom religijom. Zaređen za svećenika i biskupa, Grgur postaje prosvjetitelj zbog svojega djelovanja, odnosno naviještanja i ustanovljenja prve crkvene jezgre, koja će samo stotinjak godina nakon njegovoga preminuća biti podijeljena. S Kalcedonskim saborom Armenska se Crkva, naime, odvojila od opće Crkve. Kip svetoga Grgura Prosvjetitelja ostvarenje je želje Nersèsa Bedrosa XIX., patrijarha armenskih katolika, koju je izrazio Svetomu Ocu 2001. godine, u prigodi proslave 1700. obljetnice obraćenja te zemlje. Osim toga, ovaj je kip poseban i stoga što je on – kako je prigodom blagoslova pojasnio kardinal Francesco Marchisano, nadprezbiter Vatikanske bazilike - prvi kip jednoga sveca istočnoga obreda koji se postavlja među Utemeljitelje. To na veličanstven način izražava prirodnu raznolikost tradicijâ i obredâ Crkve, koji doprinose njezinome duhovnom obogaćenju i omogućuju da ona može – kako je kazao Sveti Otac – disati s oba plućna krila – kazao je na koncu kardinal Marchisano.