2005-01-06 09:27:32

U Europi proglašen dan žalosti za žrtve tsunamija


Odlukom Europske unije da se današnji dan proglasi danom žalosti u spomen na žrtve potresa na jugoistoku Azije, danas su se u podne, s tri minute šutnje, građani Staroga kontinenta spomenuli više od 145.000 poginulih u zemljama pogođenima tsumanijem. U međuvremenu, u Jakarti je gotovo sve spremno za sutrašnji međunarodni sastanak na vrhu na kojemu će se raspravljati o organiziranju humanitarne pomoći. Sudjelovao sam u ratu, ali nikada nisam vidio ništa slično ovome – kazao je američki državni tajnik Colin Powell, nakon što se iz helikoptera uvjerio kakvo je stanje u indonezijskoj pokrajini Aceh, koju je potres najviše pogodio. A čini se da priroda doista ne želi dati odmora indonezijskome pučanstvu. Sjever otoka Sumatre, danas je, naime, opet pogodio snažan potres. Prema mišljenju stručnjaka, nema opasnosti od podmorskih potresa, ali je i ovaj današnji izazvao paniku kod već jako izmorenoga pučanstva. Što se tiče pomoći u hrani, deset dana nakon tsunamija, ona je stigla samo do četvrtine, od dva milijuna, preživjelih – istaknuo je Svjetski program za hranu. Na Šri Lanki su nastojanja otežana zbog monsunskih kiša, a u indonezijskoj pokrajini Aceh zbog teškoćâ u vezama. Osim solidarnosti izražene zastavama na pola koplja u svim glavnim gradovima Staroga kontinenta, u Europi se množe pothvati solidarnosti u ustanovama i udrugama, a često i pojedinih građana u korist pučanstva pogođenoga ovom nesrećom. Europljani velikim zalaganjem odgovaraju na tragediju u Aziji. Upravo to zalaganje u znaku solidarnosti, istaknuo je u razgovoru za Radio Vatikan mons. Aldo Giordano, glavni tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija. Ono što me se dojmilo jest to da se pred ovom ogromnom patnjom Europa iznenada pokazala sposobnom za jedinstvo koje u drugim trenucima ne pokazuje – kazao je mons. Giordano. Došlo je do ekumenskoga prianjanja svih Crkvi uz ovaj pothvat –protestantske, pravoslavne i katoličke – a pristupile su i velike religije nazočne u Europi, uključujući i islam. To je znak da Europa ima mogućnosti ići dalje od nekih uzaludnih suprotstavljanja ili nekih pitanja o kojima se često raspravlja jednostrano. Čini se da živimo niz tragedija – kazao je nadalje mons. Giordano – od tragedije 11. rujna 2001. godine, do terorizma u Iraku, što su katastrofe koje je izazvao čovjek; sada je pak došlo do katastrofe koju je izazvala priroda. Sve nas to čini slabijima. Imam dojam kao da se čitavo čovječanstvo želi zaustaviti, kao da je došao kraj mitu o svemogućnosti, te kao da želi reći: "Sada se samo zajednički možemo suočiti s ovim strašnim tragedijama, i zajedno se možemo nadati. Osvrnuvši se potom na Papine riječi prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, 2. siječnja, kada je istaknuo da nas i najbolnijim kušnjama Bog nikada ne napušta, mons. Giordano je naglasio da smo kao vjernici pozvani vjerovati u Raj, u ljubav, u vječnoga Boga. To su pravi odgovori na ove tragedije, pa i za one koji u ovome trenutku ne mogu vjerovati. Zanimljivo je da u ovim tragedijama izlazi na vidjelo možda najbolja strana čovječanstva, i to putem ovih gesta solidarnosti, isticanja besplatnosti i sažaljenja, koji su, po mome mišljenju, tragovi da se dimenzija Boga nalazi u nama – kazao je na koncu mons. Aldo Giordano. Tsunami je snažno pogodio i južni dio Indije. Govoreći za Radio Vatikan o tome kako se tamošnje pučanstvo suočava s teškom situacijom, kardinal Telesphore Placidus Toppo, nadbiskup Ranchija, naglasio je kako se Crkva odmah zauzela kako bi pružila pomoć nastradalome pučanstvu. To je plod solidarnosti; svi su se ujedinili kako bi pomogli onima koji trpe. Crkva djeluje putem Indijskoga Caritasa, koji je posjetio pojedina mjesta, susreo se s ljudima, i rade vrlo dobro. Čine doista sve što je moguće učiniti. Solidarnost je u zemlji, kao i ona međunarodna, doista izvanredna. Svi žele pomoći, a važno je da mi Indijci, i sama Vlada, dobro raspodijelimo pomoć – kazao je kardinal Toppo. Sutra, dakle, započinje sastanak u Jakarti, u Indoneziji, prvi od niza susreta među zemljama koje se zalažu u pomoći jugoistoku Azije. Sljedeći sastanak održat će se 9. siječnja u Ženevi, na kojemu će se utvrditi politika obnove. Osvrnuvši se na očekivanja skupa u Jakarti, Sergio Marelli, predsjednik Talijanskih nevladinih organizacija, kazao je za Radio Vatikan kako se očekuje da vlade ministara vanjskih poslova koji će se sutra okupiti, žurno utvrde djelotvoran način koordiniranja pomoći na međunarodnoj razini. Mi nemamo dvojbi, to mora biti povjereno Ujedinjenim narodima, jer ne treba zaboraviti da u nekima od pogođenih zemalja postoje još uvijek diktatorske vlasti, kršenja ljudskih prava, u nekima se vode sukobi, borbe, ili postoje društvene, političke, a ponekad i religijske napetosti. Ovo stanje stoga zahtijeva nadnacionalni autoritet – istaknuo je Marelli.








All the contents on this site are copyrighted ©.