Časopis 'Civiltàcattolica' o laicizmu

Vjerska obilježja uklonjena iz školâ u Francuskoj. Kraći postupak za razvod, istospolne bračne zajednice i pobačaj u Španjolskoj. Primjena eutanazije i nad djecom mlađom od 12 godina u Nizozemskoj. Talijanski ministar Rocco Buttiglione protjeran iz Europskoga Parlamenta zbog katolički usmjerenih moralnih sudova. Ne priznavanje kršćanskih korijena u Europskome Ustavu. Je li Crkva danas možda opkoljena tvrđava? Nije li kršćanstvo predmet progona i nesnošljivosti – pita se pisac uvodnoga članka u posljednjem broju časopisa 'CiviltàCattolica', ispitujući razloge zbog kojih je došlo do suprotstavljanja agresivnoga i nesnošljivoga laicizma kršćanima koji načela svoje vjere nastoje prenijeti u građanski i politički život. Neki kršćani stoga smatraju kako je ovo trenutak za novi križarski rat kojime treba odgovoriti na napade protiv osnovnih načela katoličkoga morala te, općenito, protiv Crkve i kršćanstva. Je li potrebno, dakle, prije svega u Europi, braniti se od vala laicističkoga fundamentalizma dok islam sve više prodire snagom svojega vjerskog i moralnog identiteta? U stvari – tvrdi se nadalje u članku – postoji laicizam koji se sve agresivnije odnosi prema katolicima, za razliku od političke i državne laičnosti koja sama po sebi nije protiv vjere. Laicisti se, naime, boje da bi katolici, iako ih u Europi ima sve manje, ipak uspjeli nametnuti zakonodavstvu svoja etička načela, te da bi Crkva mogla ugroziti prava i slobode koje predstavljaju nedodirljivu tekovinu zapadne civilizacije i modernosti. Osim toga, svjetovnome laicizmu, uvjerenome da je dobio bitku protiv vjere, zahvaljujući prosvjetiteljstvu i francuskoj revoluciji, nipošto se ne sviđa ponovno vraćanje ljudi vjerištose u različitim oblicima očitovalo zadnjih desetljeća. Stanje u svijetu, iako se čini očajno, za Crkvu, u stvari, nije takvo, te se ona, stoga, ne smije osjećati napadnuta, niti smije odustati od iznošenja svoga učenja koje se temelji na osobi Isusa Krista – ističe nadalje pisac članka, pozivajući kršćane da se ne zatvore, niti zauzmu borbeno stajališteprema modernome svijetu. Jedino kršćanska nada, a ne znanost ili tehnologija, može dati razborite i pomirujuće odgovore o krajnjem smislu ljudskoga života, čak i u teškim situacijama, poput holokausta u prošlosti ili terorizma danas, a to može zbog sposobnosti Crkve činiti dobro na svim područjima društvenoga života – stoji u zaključku uvodnoga članka objavljenoga u posljednjem broju časopisa 'Civiltà Cattolica'.