Sveta Stolica i europski Ustav

Poluslužbeni vatikanski dnevnik Osservatore Romano u komentaru u prigodi potpisivanja europskog Ustava 29. listopada u Rimu ističe "propuštenu šansu" da se spominjanjem kršćanskog obilježja Europe budućnost prepozna kao plod zajedničkih korijena - korijena koji su neophodna hrana europskom snu. Dnevnik istodobno ističe kako je potpisivanje Ustava važna etapa u procesu europskog jedinstva. Nasuprot tome kardinal Roberto Tucci izrazio je žaljenje što mnogi europski građani Europu shvaćaju prvenstveno kao gospodarsku silu. Ako se šefovi europskih država i vlada ne pobrinu da se stvori europski model i građanima posreduju zajedničke vrednote doživjet će neugodno iznenađenje na referendumima i izborima na kojima se mnogi neće ni pojaviti, jer im do te Europe nije stalo. O tome bi trebali razmisliti, poručio je u razgovoru za Radio Vatikan dugogodišnji prireditelj Papinih putovanja. Tajnik Državnoga tajništva Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Giovanni Lajolo u razgovoru za torinski dnevnik "La Stampa" o europskom Ustavu izrazio je žaljenje zbog "antikršćanskih ograničenja" i "kulturne kratkovidnosti". Spominjanje kršćanskih korijena Europe u Preambuli Ustava ne bi predstavljalo "napad" na opravdani laicitet političkih struktura, već bi se time jačala svijest o konkretnom povijesnom identitetu Europe i njezinim vrednotama, istaknuo je nadbiskup. Spominjanje kršćanskih korijena ne znači ideološko ograničavanje ni povratak prošlosti već poticaj Europi za novi humanizam koji neće biti oslabljen relativizmom, humanizam koji je otvoren i poštuje druge kulture i koji se kreće prema novim, višim oblicima civilizacije. Nadbiskup je u nastavku istaknuo kako o mogućem pristupu Turske Europskoj uniji Sveta Stolica do sada nije objavila službeni stav. Turska, naravno, prethodno mora ispuniti političke kriterije određene u Kopenhagenu 2002., a Sveta Stolica za Crkve u Turskoj očekuje vjerske slobode koje neće biti zajamčene samo u Ustavu i zakonima već djelotvorno ostvarene i u društvenom životu. Sveta Stolica se ne boji proširenja Europe, papa Ivan Pavao II. opetovano govori o Europi od Atlantika do Urala. Odlučujuće je dublje unutarnje zajedništvo, ističe vatikanski dužnosnik, poručujući da bi stoga trebalo obratiti veću pozornost na zemlje kandidate za pristup kao što su Rumunjska, Bugarska i Hrvatska.