Potpisan europski Ustav

Europski Ustav od danas je stvarnost. Sporazumom o zajedničkom europskom Ustavu, koji će stupiti na snagu nakon ratifikacije, potpisali su danas nešto poslije podneva u Rimu šefovi država i vlada 25 zemalja Europske unije, te su ga prihvatile i zemlje kandidati, Rumunjska, Bugarska i Turska. Hrvatska, također kandidat za ulazak u članstvo, predala je pismo namjere prihvaćanja europskog Ustava, s obzirom da nije sudjelovala u radu konvencije koja je pripremala Ustav. U dvorani Orazi i Curiazi, u kojoj je 25. ožujka 1957. šest zemalja potpisalo sporazum kojim su udareni temelji nastanku Europske ekonomske zajednice iz koje se kasnije razvila EU, čelnici europskih država svečanim su potpisivanjem praktički utvrdili zajednički temeljni zakon nove, ujedinjene Europe. Predsjedatelj Europske unije, nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, rekao je tom prigodom da će europski Ustav jamčiti mir u Europi nakon stoljeća rata i sukoba. "Povijest Europe stoljećima je bila povijest neprijateljstava i sukoba", rekao je Balkenende na svečanom potpisivanju. "To je sada povijest prijateljstava i partnerstva i europski Ustav potvrda je te evolucije", naglasio je nizozemski premijer i dodao:"U Europi i drugdje, pogledi nade uprti su u nas. Naša Europa danas ulazi u novu eru. Prihvatimo objeručke nove prilike koje nam otvara Ustav. Svi imamo pravo biti optimisti i vjerovati u zajedničku budućnost", kazao je. Prema uvodnim riječima europskih čelnika, europski Ustav nudi mogućnost veće sigurnosti i boljitka za njezine stanovnike, a u Europi više ne vlada pravo jačega, već suglasje zemalja i naroda koji žele živjeti zajedno i na to ih nitko ne primorava. Također je istaknuto da Ustav jača pojedine nacije i kulture, a ne da ugrožava identitet pojedinih naroda. Talijanski premijer Silvio Berlusconi, domaćin skupa, i irski premijer Bertie Ahern, jedan od arhitekata europskog Ustava, pozvali su građane 25 zemalja članica proširene Europe da Ustav ratificiraju u roku. "Danas počinje proces ratifikacije ustavnog ugovora", kazao je Berlusconi pozvavši na njegovu što bržu ratifikaciju. "Proces neće biti lagan, no zahvaljujući našoj energičnosti i odlučnosti može biti dovršen i bit će dovršen", rekao je Ahern. On je naglasio kako je proširenje dalo i dat će poticaj Europi za daljnji napredak istaknuvši da je u izradi europskog ustava sudjelovala svaka zemlja, a niti jedna zemlja ga nije nametnula drugima. Pozivima na ratifikaciju pridružili su se također sadašnji i budući predsjednici Europske komisije Romano Prodi i Jose Barroso. Prodi je naglasio kako upravo u Rimu je nastajao odgovor na hladni rat, podijeljenu Europu, a novi Ustav uvodi inovativne elemente koji će učiniti Europsku uniju još više demokratskom, jer će građani sudjelovati u donošenju svih odluka. Ustav omogućava donošenje odluka ne samo u Europskom parlamentu, već i u nacionalnim parlamentima, pa uključuje sve europske građane u odlučivanje. Na ovom povijesnom događaju u Rimu hrvatsko izaslanstvo su predvodili predsjednik hrvatske Valde Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Hravtska vlada usvojila je u srijedu posebnu Izjavu kojom pozdravlja potpisivanje sporazuma o novom europskom Ustavu, ističući da “dijeli vrednote, ciljeve i načela utkane u Ustavni ugovor te ga drži vrijednim korakom u neprekidnoj izgradnji zajedničkog europskog života i budućnosti.”Današnje (29. listopada) potpisivanje Europskoga ustava u Rimu biti će zabilježeno među važnije događaje u povijesti Staroga kontinenta. Osvrnuvši se na ovaj važan događaj Giorgio Rumi, uvodničar vatikanskoga poluslužbenoga dnevnika 'Osservatore Romano', u razgovoru za naš radio rekao je kako osim radosti postoji i žaljenje, jer je nedostalo hrabrosti da se u tekstu Ustava spomenu kršćanski korijeni i uloga vjere u nastanku Europe. Na taj se način, naime, tekstu željela dati i duhovna dimenzija, ali je prevladao oprez – pojasnio je Rumi. Potpisivanje ovoga dokumenta svakako predstavlja veliki korak naprijed na putu prema europskoj integraciji i kraj neprijateljstva velikih europskih država – zaključio je Giorgio Rumi.