Predstavljeno apostolsko pismo'Mane nobiscum Domine'

Neka kršćanska zajednica otkrije Euharistiju, to otajstvo svjetla, izvor zajedništva i nacrt poslanja, kao središte nedjelje i kao onu koja nadahnjuje na solidarnost i mir. Apostolskopismo "Mane nobiscum Domine" (Ostani s nama, Gospodine),koje je papa Ivan Pavao II. napisao u prigodi Godine Euharistije, danas je u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavio kardinal Francis Arinze, pročelnik Zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. Nakon duhovnoga razmišljanja i niza konkretnih uputa, Sveti Otac dokument završava riječima: Ne tražim da se čine izvanredne stvari, ali neka sve inicijative u vezi s ovom posebnom Godinom, buduprožete dubokom nutrinom.Ostani s nama, Gospodine, jer mrači se – ovim riječima započinje Apostolsko pismo, čija struktura slijedi događanja u evanđeoskome odlomku o dvojici učenika iz Emausa, u kojemu početnu tamu, koja opterećuje njihove duše, prekine Kristovo svjetlo, a njegova mudrost i sakramentalna gesta lomljenja kruha, dvojicu učenika odmah pretvara u navjestitelje njegovoga Uskrsnuća. Iako se u dokumentu usredotočio na pojašnjavanje otajstva koje je sam, na više mjesta, opisao neizrecivim i divnim, Sveti Otac duhovni plan razmišljanja neprestano povezuje sonim ljudskim i povijesnim.Treće tisućljeće započelo je nizom događaja povezanih u jednu vrstu okrutnoga nastavka prijašnjih događaja, a često s onim najgorima među njima. Ipak, budući da je Krist, prema riječima s Drugoga vatikanskog sabora,konac ljudske povijesti, tama ovoga svijeta neprestano jeosvijetljena njegovom nazočnošću. Sama je Euharistija otajstvo svjetla, jer hostija uvodi vjernika u dubine božanskoga života – napomenuo je Sveti Otac, te uputio prvi poziv – neka liturgija Riječi, koja prethodi Euharistiji, bude brižno pripremljena, tako da dopusti Božjoj Riječi dotaknuti i prosvijetliti ljudski život. Papa nadalje preporučuje dostojanstvo slavlja, poštivanje pravila, korištenje prikladne liturgijske glazbe, te davanje dužne važnosti trenucima šutnje kako u euharistijskome slavlju, tako i u klanjanju. Štoviše, - dodao je Sveti Otac – neka klanjanje izvan Mise, tijekom ove godine bude posebna obveza pojedinačnih župskih i redovničkih zajednica. Euharistija je također događaj crkvenoga zajedništva, za koje Papa traži da uvijek očuva obilježje bratstva, posebice na svim razinama crkvene hijerarhije. Sveti je Otac potom zatražio od kršćana, u ovoj Godini Euharistije, zalaganje u snažnijem svjedočenju Božje nazočnosti u svijetu. Nemojmo se bojati govoriti o Bogu i, uzdignuta čela, nositi znakove vjere. 'Kultura Euharistije' promiče kulturu dijaloga, koja u njoj pronalazi snagu i hranu. Griješimo ako smatramo da javno spominjanje vjere može povrijediti opravdanu samostalnost države i građanskih institucija, ili čak da može ohrabriti nesnošljivo ponašanje. Ako je u povijesti kod vjernika bilo pogrešaka na tom području, kao što sam priznao u prigodi Jubileja, to ne treba pripisati 'kršćanskim korijenima', već nedosljednosti kršćana u odnosu na njihove korijene. Tko nauči reći 'hvala' na način Krista raspetoga, moći će biti mučenik, ali nikada neće biti mučitelj – stoji u Apostolskome pismu. Sveti se Otac na koncu osvrnuo na svijet, kojemu često nedostaju mir i solidarnost. Ova se dva dara, rađaju iz samoga srca Euharistije, sakramenta koji povezuje u jedno sve narode na Zemlji. Kršćanin koji sudjeluje u Euharistiji, od nje uči biti promicatelj zajedništva, mira, solidarnosti, i to u svim životnim okolnostima. Naš izmučeni svijet, koji je ušao u novo tisućljeće s terorizmom i ratnim tragedijama, više nego ikada poziva kršćane da žive Euharistiju kao veliku školu mira, u kojoj se odgajaju muškarci i žene koji, na različitim razinama odgovornosti u društvenome, kulturnome i političkome životu postaju stvaratelji dijaloga i zajedništva – napomenuo je Sveti Otac te dodao kako ćemo po međusobnoj ljubavi i, posebice, po skrbi za potrebite biti prepoznatljivi kao pravi Kristovi učenici.Osvrnuvši se na riječi Svetoga Oca kojima potvrđuje kako vjerujemo da je pod euharistijskim prilikama kruha i vina stvarno nazočan Isus, te vjera stoga od nas traži da pred Euharistijom budemo svjesni da stojimo pred samim Kristom, kardinal Francis Arinze, pročelnik Zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, pojasnio je kako je pojam transsupstancijacija Crkva prihvatila na Tridentskome ekumenskom saboru, a koja znači da nakon riječi pretvorbe kruh više nije kruh već Tijelo Isusovo, a vino više nije vino, već Krv Kristova. Nismo to mi izmislili, nego nam to Isus govori. Doista, Isus uzima kruh i dajući ga učenicima govori: Ovo je moje Tijelo. Isto tako, uzima vino, i govori: Ovo je Krv moja. Nakon pretvorbe, mi se klanjamo Isusu, i zbog toga u crkvi ne razgovaramo kao da smo na nogometnome stadionu. To je naša vjera i ponosno juispovijedamo – kazao je na koncu kardinal Arinze.Na tiskovnoj konferenciji, tijekom koje je predstavljeno Apostolsko pismo, mons. Domenico Sorrentino, tajnik Zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, najavio je za sljedeći tjedan objavljivanje priručnika pod naslovom "Godina Euharistije – savjeti i prijedlozi". Priručnik bi trebao pomoći biskupijama u djelovanju na kulturnome i pastoralnom planu.