Papa Ivan Pavao II. proglasio petero novih blaženika

Služenje siromašnima, kontemplacija, ustrajnost u kušnji, te pozitivan i djelotvoran utjecaj na društvenu sredinu u kojoj su živjeli – obilježja su novih blaženika koja je, dan poslije svečane svete Mise na Trgu svetoga Petra, papa Ivan Pavao II. ponovno istaknuo danas na audijenciji u Dvorani Pavla VI. u Vatikanu, tijekom koje je primio na tisuće hodočasnika koji su sudjelovali na jučerašnjoj svečanosti. Spomenuvši blažene Pierrea Vignea i Joseph-Mariea Cassanta, utemeljitelja jedne redovničke kongregacije i cistercitskoga redovnika, koji su – kako je kazao Sveti Otac - dugo ostajali u kontemplaciji euharistijskoga Otajstva, u tišini molitve, crpeći iz te duhovne hrane želju za služenjem Kristu i milost obraćenja, Papa je poželio da njihov primjer i zagovor pomognu današnjim kršćanskim zajednicama postaviti Euharistiju, izvor i vrhunac života Crkve, u središte njihovoga života, te potaknuti misionarski zanos koji je svijetu potreban kako bi shvatio evanđelje. Činiti dobro svima,bez obzirao kome je riječ – bilo je geslo talijanske redovnice, blažene Ludovike De Angelis, koja je svoj život provela u Argentini, posvetivši ga svima stavljenima na rub društva, a posebice bolesnoj djeci. Bila je istinski svjedok ljubavi – napomenuo je Sveti Otac. Iz mističkih viđenja blažene Anne Katharine Emmerik, Njemice, današnjim vjernicima dolazi poziv da otvore svoje srce unutarnjim i vanjskim potrebama bližnjega. Neka primjer ove blaženice ojača u svima vama krepost strpljenja i duh žrtve – potaknuo je Papa, a potom istaknuo vjeru koja je obilježila život Karla I., austrijskoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja. Vjera mu je bila vodilja u njegovoj odgovornosti vladara i oca obitelji. Neka, prema njegovome primjeru, pouzdanje u Božje vodstvo obilježi i vaše živote - kazao je na koncu Sveti Otac.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je u nedjelju 3. listopada, utijeku slavlja na Trgu Svetog Petra, petero novih blaženika, među kojima je i posljednji austrijski car Karlo I. "Neka Karlo bude primjer posebno onima koji snose političku odgovornost u suvremenoj Europi”, rekao je Papa, obraćajući se nazočnima, među kojima su se isticali predstavnici brojnih kraljevskih i plemićkih obitelji. Za ovu je priliku u Vječni grad došlo i stotinjak hodočasnika iz Hrvatske. Posljednji austrijski car i IV. hrvatsko-ugarski kralj Karlo rođen je u Persenburgu 1887. godine. Bio je sin nadvojvode Otona i sinovac Franje Josipa I. U tijeku I. svjetskog rata pokušavao je s državama Antante sklopiti separatni mir i preobraziti dualističku monarhiju u federativnu državu. Nakon kapitulacije austrougarskih postrojba morao se 11. studenoga 1918. godine odreći prijestolja u Austriji, a dva dana nakon toga i prijestolja u Hrvatskoj i Ugarskoj. Emigrirao je u Švicarsku. Godine 1921. pri drugome pokušaju da uz pomoć monarhista uspostavi svoju vlast u Mađarskoj, uhvaćen je i deportiran na Madeiru, gdje je i umro. Novi su blaženici također njemačka mistikinja Anna Katharina Emmerick (1774 –1824), talijanska redovnica Maria Ludovica de Angelis (1880 – 1962), te dvojica francuskih redovnika Pierre Vigne (1670 – 1740) i Joseph-Marie Cassant (1878 –1903)."Kršćani moraju uvijek tražiti volju Božju, prepoznati je i djelovati prema toj volji", navodi se u tekstu, koji su na više jezika pročitali Papini suradnici. Sveti Otac je ipak pozdravio pojedine skupine i na kraju pozvao vjernike da u tijeku ovog mjeseca koji je posvećen krunici, posebnim žarom mole "tu predivnu molitvu, koju su gajili i novi blaženici". "Pred izazovom pronalaženja i ostvarivanja volje Božje našao se političar i kršćanin, car Karlo Habsburški "prijatelj mira", istaknuo je Papa u propovijedi i naveo kako je Karlo I. rat smatrao strahotom. U previranjima tijekom I. svjetskog rata preuzeo je vlast, nastojeći ostvariti mirovne pothvate, koje je poduzimao papa Benedikt XV. Karlo je nastojao služiti narodima kojima je vladao, ne zaboravljajući dužnost na koju su pozvani svi kršćani, a to je svetost i karitativno djelovanje, napominje se u propovijedi. "Pred prolaznošću vremena i stalnim povijesnim obratima, objava što ju nam je Bog ponudio u Kristu, ostaje čvrsta dovijeka i otvara na našem zemaljskom putu obzorje vječnosti", istaknuo je Papa, primijetivši kako su to na poseban način osjetili novi blaženici, koji su dopustili da im Božja riječ “kao svjetionik rasvjetljuje mukotrpni ovozemaljski put”.