Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

U organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj i Gospićko-senjske biskupije, u pastoralnom centru Plitvice jutros je euharistijskim slavljem zaključena trodnevna Godišnja skupština Nacionalnoga vijeća Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Na skupštini su sudjelovali nacionalni ravnatelji Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini, vlč. Antun Štefan i mons. Luka Tunjić, te misijski ravnatelji iz svih hrvatskih biskupija. Skupština je započela svetom misom u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini koju je predslavio domaći biskup Zdenko Križić. U propovijedi je zahvalio svim velikodušnim osobama koje su, ostavivši udobnost, pošle u daleke zemlje naviještati Radosnu vijest i služiti onima koji su u duhovnoj i materijalnoj bijedi, dijeleći s njima njihovu muku i tjeskobu i privodeći ih Isusu. Također je zahvalio svima koji za misije pridonose i molitvom i materijalno, istaknuvši da evangelizacija nema uspjeha bez Caritasa.

„Svećenik i nedjelja“ – bila je tema 7. pastoralno-katehetskoga kolokvija za svećenike koji se 6. i 7. ožujka održao u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, a u organizaciji Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju, Vijeća za kler i Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral Hrvatske biskupske konferencije. Skup je otvorio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, istaknuvši da projekt kolokvija za svećenike obrađuje aktualnu i vrlo zahtjevnu crkveno-pastoralnu i katehetsku problematiku. No, ako se ima u vidiku da je Euharistija počelo i plan svećeničkoga poslanja, razumljivo je zašto nam je nedjelja tako važna. Ona je, naime, bila i još je uvijek poseban dan, koji iz tjedna u tjedan prožima biće naših vjernika i nas same te stvara duhovni identitet. Ukoliko je Gospodin u središtu života, nedjeljna Euharistija postaje važnim i svetim događajem bez kojega se ne može – kazao je nadbiskup Puljić. Ujedno je upozorio kako je nedjelja povjerena svećeničkoj slobodi i odgovornosti. Možemo je – ne daj, Bože – učiniti manje aktualnom ili čak upropastiti ako otajstvo koje ona sa sobom nosi ostavimo po strani, ako dan Gospodnji pretvorimo u skup, zabavni događaj ili promociju svojih ideja i stavova, svojega lika i djela. Mi smo pozvani čuvati i duhovnost i otajstvenost nedjelje i pomagati svim raspoloživim sredstvima našim vjernicima da im nedjelja bude i ostane njihovo i središte i sidrište, i izvorište i uporište – dan obiteljskog zajedništva, molitve i sabranosti – poručio je predsjednik HBK.

Nakon vijesti da je u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku održano neprimjereno fotografiranje, jučer (7. ožujka) je priopćenjem reagirala Dubrovačka biskupija, a mjesni biskup Mate Uzinić uputio je pismo svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima Dubrovačke biskupije. Polazeći od sablazni koju je izazvao čin oskvrnuća, kao i od pretpostavke da je počinjen s namjerom da povrijedi svetost crkve, držim da je u skladu sa Zakonikom kanonskoga prava (kan. 1211) u ovom slučaju riječ o teškom djelu zbog kojega u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku u kojoj se ono dogodilo nije dopušteno obavljati bogoslužje dok se uvreda ne nadoknadi pokorničkim obredom – piše biskup Uzinić, prema čijoj odredbi je danas u crkvi Sv. Ignacija, kao naknada za počinjeno nedjelo oskvrnuća, održan sat euharistijskog klanjanja, nakon čega je uslijedilo misno slavlje i blagoslov crkve. Biskup Uzinić također je odredio da u cijeloj Dubrovačkoj biskupiji na ovu nakanu bude namijenjena i ovogodišnja inicijativa „24 sata za Gospodina", koja će se održati u subotu, 10. ožujka, u crkvi Male braće. Da bismo sa svoje strane učinili sve što je u našoj moći da se u budućnosti ne bi ponovile slične stvari, nijedna crkva u dubrovačkoj biskupiji, što uključuje i one redovničke, ne smije se držati otvorena bez nadzora, a župnici i upravitelji crkava trebaju za to pronaći prikladan način – stoji u pismu dubrovačkoga biskupa.

Naslovnica novoga „Glasa Koncila“, s nadnevkom od 11. ožujka, posvećena je doista veličanstvenom hodočašću Đakovačko-osječke nadbiskupije bl. Alojziju Stepincu pod geslom „Najsvjetliji lik si nam", u kojemu je sudjelovalo više od četiri tisuće vjernika, zajedno s nadbiskupima Đurom Hranićem i Marinom Srakićem. Prva hodočasnička postaja bio je Stepinčev rodni Krašić, a druga blaženikov grob u zagrebačkoj katedrali, u kojoj je – pozdravljajući hodočasnike u ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića – zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski izgovorio posebno znakovite i potresne riječi: „Slavoniju su poharale razne horde, opustošile, opljačkale, svakakva zla su je pogodila, ali nisu uspjeli satrti vjeru u jednoga Boga, i upravo tu vjeru svojom nazočnošću i svojim brojem vi svjedočite. Vi svjedočite još jednu važnu stvar – da je Stepinac svet! Jer ne biste bili ovdje kad ne biste u to vjerovali, a vjera naroda je neprevarljiva.“ Nadovezujući se na tu vijest, Glas Koncila donosi i prikaz o hodočašću bl. Stepincu vjernika hercegovačkih biskupija, kojih se u zagrebačkoj prvostolnici okupilo više od 2000.

„Žilavi ostatci komunizma“ – naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića u kojemu se osvrće na nedavnu objavu dokumenta Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima („Temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta"). Vrlo brojne reakcije na taj dokument i tri izdvojena mišljenja razotkrili su sada, gotovo 30 godina nakon njegova pada, koliko su živi i žilavi ostaci komunizma u Hrvatskoj – zaključuje Miklenić. „Glas Koncila“ u cijelosti objavljuje i izdvojeno mišljenje prof. dr. Željka Tanjića, rektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koje je kao član Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima uputio njegovom predsjedniku akademiku Zvonku Kusiću. „Hrvatski Ustav odbacio je komunistički sustav, a netko ipak traži da ostanu komunistički simboli? Pa po čemu je onda taj sustav odbačen? Koja je onda logika zadržavanja komunističkih simbola? Odbačen politički, ekonomski, društveni i svaki drugi komunistički sustav, a simboli ostaju. Zašto?“ – upozorio je dr. Tanjić.