Papina poruka sudionicima susreta Zajednice sv. Egidija u Münsteru

U Münsteru se nastavlja hod mira i dijaloga koji je započeo sveti Ivan Pavao II., u Asizu 1986. godine – podsjetio je papa Franjo u poruci Zajednici svetoga Egidija, koja je u tom njemačkom gradu organizirala trodnevni susret 'religijâ i kulturâ u dijalogu'. Papa je istaknuo potrebu i aktualnost „Putova mira“, kako glasi i naslov susreta. Potrebni su – prema Papinim riječima – putovi mira poput onih koje je ovih godina Zajednica svetoga Egidija zacrtala nasuprot sukobimâ, raširenom nasilju, terorizmu i ratovima koji danas prijete milijunima ljudi, gaze svetost ljudskoga života, i sve ljude čine slabijima i ranjivijima.

Na susretu, koji je započeo 10. rujna, a završava danas (12. rujna), okupili su se vjerski vođe i predstavnici političkoga života i kulture iz cijeloga svijeta, te razgovarali o traženju zajedničkih putova suprotnih nasilju i ratu, ali i siromaštvu i društvenim teškoćama. Želi se, naime, otvaranje novih putova tamo – kako je napisao papa Franjo – gdje se čini da ne postoji izlaz iz sukobâ, gdje se ne želi krenuti prema pomirenju, gdje se pribjegava oružju, a ne dijalogu, ostavljajući čitave narode uronjene u mrak nasilja, bez nade u svitanje mira.

U poruci je sudionicima susreta u Münsteru, na kojemu je nazočna i njemačka kancelarka Angela Merkel, papa Franjo napomenuo da, onima koji su žedni mira, odgovori imaju doći od odgovornih u politici i javnom životu, a posebno od religijâ koje su pozvane molitvom i konkretnim, poniznim i konstruktivnim zauzimanjem odgovoriti na tu žeđ, te utvrditi i otvoriti putove mira.

Pred nerazumnošću onih koji obeščašćuju Boga sijući mržnju, pred demonom rata, bezumnošću terorizma, prijevarnom snagom oružja, ne može biti drugoga puta osim 'puta mira'. Papa stoga traži da se ide upravo tim putom, i to poniznom hrabrošću i čvrstom ustrajnošću, i posebno molitvom koja je – prema Papinim riječima – korijen mira.

Na vjerskim je vođama odgovornost da budu i da žive kao ljudi mira, da svjedoče kako Bog mrzi rat, da rat nije nikada svet, te da se nasilje ne može nikada počiniti u Božje ime, niti ga se može opravdati njime. Ne možemo ostati ravnodušni – upozorio je Papa – i riskirati da tragedije zbog mržnje padnu u zaborav; ne smijemo popustiti pred idejom da se ljudsko biće može odbaciti, i da se ispred njega stavlja moć i zarada.

Zasluga je stoga susreta u Münsteru pobjeda ravnodušja pred ljudskim trpljenjem i želja za uspostavljanjem, unatoč razlikama, putova oslobođenja od zla rata i mržnje – istaknuo je papa Franjo. Na zlo se, naime, ne smijemo priviknuti – objasnio je – ne smijemo nikada biti ravnodušni na zlo, i nikada više jedni protiv drugih, nego uvijek jedni zajedno s drugima.

Na kraju je Papa primijetio kako je znakovito da se susret održava u srcu Europe, i to u godini u kojoj se slavi 60. obljetnica temeljnih ugovora o Uniji, potpisanih u Rimu 1957. godine, te potaknuo Europu da njeguje mir, gradeći putove čvršćega jedinstva unutar, i sve većega otvaranja prema van. Pritom, međutim, – istaknuo je papa Franjo – ne treba zaboraviti da mir nije samo plod ljudskoga zauzimanja, nego i otvorenosti za Boga.