Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

U Karmelu Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici svečanom Svetom Misom koju je 13. srpnja predslavio gospićko-senjski biskup Zdenko Križić proslavljena je zaštitnica samostana Majka Božja Bistrička.

Biskup Križić u propovijedi je istaknuo kako Marija nosi u sebi svijest o primljenom Božjem daru; svaki Božji dar zahtijeva svijest, jer bez toga nema ni zahvalnosti, bez te svijesti on se gubi i nestaje. Ivan evanđelist predstavlja Mariju kao onu koja je postala svjesna svoga poslanja koje će definitivno primiti pod križem. To je poslanje Majke Crkve, Majke kršćana. U Kani ona već tako djeluje, zauzima se za ljude. To je uvijek poslanje majke; zauzimati se, pomagati, biti blizu u nevolji, suosjećati s osobama, učiniti što je potrebno da se teškoće ili patnje nadiđu. Ljubav je ona koja potiče Mariju na djelovanje i u događaju u Kani Galilejskoj, ljubav koja vidi ono što jedno indiferentno oko ne može vidjeti, ljubav kod koje nema malih, nebitnih stvari, koja nadilazi granice i koja je sposobna iznenaditi – poručio je propovjednik, dodavši da je Blažena Djevica Marija osoba kojoj ne samo da se možemo diviti, nego ju možemo i nasljedovati.

Biskup Križić potom je predslavio i svečanu podnevnu Euharistiju u Svetištu Majke Božje Bistričke.

Blagdan Gospe Karmelske u mnogim je našim mjestima – osobito u Dalmaciji i Primorju – središnja župska svetkovina, pa tako i u Postirima na Braču gdje se na ovaj blagdan ujedno slavi Dan općine. Tom je prigodom Općinsko vijeće, na svečanoj sjednici održanoj 14. srpnja, dodijelilo nagradu za životno nekadašnjemu župniku iz Postira mons. Anti Jelinčiću.

U kratkome obraćanju nazočnima hvarski biskup Slobodan Štambuk posebno je čestitao ovogodišnjim laureatima, u prvome redu mons. Jelinčiću, koji je više od 40 godina predano vršio službu župnika u ovome bračkom mjestu. Rijetki su oni koji nakon javnog djelovanja zavrjeđuju dobre ocjene. Čestitam i radujem se s nagrađenima koji nakon određenoga vremena življenja sa svojim narodom dobivaju od svoga naroda priznanje – kazao je biskup Štambuk, pozvavši sve one koji djeluju u političkom i javnom životu da iza sebe ostave dobre tragove i dobre uspomene. Trudite se da vas ideali nose, da vas – ne daj, Bože – novac ne okupira. Čuvajte se toga zla – poručio im je hvarski biskup.

Zahvalnu riječ svima je uputio ovogodišnji laureat mons. Ante Jelinčić, izrazivši zahvalnost Bogu na daru života i zadaći koja mu je bila povjerena. „Znamo da je svako dobro dar odozgor, od Oca svjetlosti, od Njega nam dolazi. On čini djela čudesna. Na nama je da budemo raspoloživi za poticaje Duha kako bi preobrazba svijeta išla prema svojoj punini“ – istaknuo je mons. Jelinčić.

Nagrada za životno djelo pripala je i bivšemu dugogodišnjem načelniku Općine Postira Ivanu Mihačiću.

Blagdan Gospe od gore Karmela proslavljen je jučer i na brdu Okit, u Gospinu svetištu nedaleko Vodica, gdje je središnje euharistijsko slavlje predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić, u zajedništvu s biskupom u miru Antom Ivasom. Govoreći o Isusovom govoru na gori, biskup Rogić istaknuo je kako se blaženstva očituju upravo u Marijinom životu. Molimo zajedno s Marijom za one koji su načela Kraljevstva nebeskog zamijenili zemaljskim interesima, sebičnim principima koji udaljuju ljude jedne od drugih, a onda i od Boga, za one kojima je srce zaprljano i zadojeno mržnjom. Molimo i za majke u našem narodu i za sve majke svijeta da u svom majčinstvu vide put spasenja i širenja Božje ljubavi u darivanju života. Molimo za naše obitelji da se obnovi slika majčinstva po uzoru na Mariju Majku i da nam ona bude trajni izvor utjehe, putokaz vjere i sigurna luka spasenja – poručio je šibenski biskup.

U crkvi Presvetog Trojstva u Otočcu, 15. srpnja, mons. Tomislav Šporčić proslavio je zlatnu Misu, u zajedništvu s mnoštvom vjernika iz Otočca, Ogulina i Senja, brojnom rodbinom i trojicom biskupa: gospićko-senjskim ordinarijem Zdenkom Križićem, s biskupom u miru Milom Bogovićem i šibenskim Tomislavom Rogićem, a čestitku slavljeniku uputio je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U ovome kratkom vremenu otkako sam upoznao mons. Šporčića, vidio sam u njemu čovjeka koji se trudi i iskreno želi odgovoriti Isusu na sva njegova traženja; ja mu želim u ime Biskupije izreći iskrenu zahvalnost za 50 godina svećeničkoga služenja u našoj Gospićko-senjskoj biskupiji i prije u Riječkoj nadbiskupiji. Nije ovo trenutak da nabrajamo sve njegove zasluge. One su znane Bogu i to je najvažnije, i zato Njega molimo da mu On bude nagrada, što će zasigurno i biti – poručio je slavljeniku gospićko-senjski biskup.

Mons. Antun Sente, u samo par godina otkako vodi Nacionalno svetište svetoga Josipa, pridonio je njegovom znatnom razvitku i prepoznatljivosti, a time i promociji grada Karlovca. Godišnje Svetište posjete deseci tisuća vjernika, a mons. Sente svoja vrata drži otvorenima za sve ljude dobre volje, nesebično promičući duhovne vrijednosti. Istovremeno, razvio je izuzetan odnos s lokalnom zajednicom promovirajući važnost zajedništva i međusobnog pomaganja koje ne poznaje granice i različitosti, spajajući mudrost starijih i snagu mlađih. Autor je i voditelj brojnih radijskih i televizijskih duhovnih emisija – navodi se u obrazloženju za dodjelu Plakete grada Karlovca mons. Antunu Senteu, rektoru Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, a koja mu je dodijeljena povodom rođendana grada Karlovca, 13. srpnja 2017. godine.

U sklopu 15. dana Mile Gojsalić, manifestacije u spomen na hrvatsku Ivanu Orleansku koja je žrtvovala svoj život za spas Poljica od Turaka, a koji su se održali u Kostanjama pokraj Omiša od 13. do 15. srpnja pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, dodijeljena su priznanja zaslužnim udrugama i pojedincima za očuvanje baštine i opstojnost identiteta. Najviše priznanje „Mila Gojsalić“, Plaketu s kipom Mile Gojsalić, replikom kipa Ivana Meštrovića, dobio je mons. Ivan Banić (63), svećenik u Župi sv. Mihovila u Omišu, koji je – kako se navodi u obrazloženju – cijeli svoj život posvetio poljičkoj kulturnoj tradiciji. Uz to, kao znanstvenik i pisac, u nasljeđe je ostavio na stotine crkvenih i svjetovnih napisa o poljičkom kraju, te zadužio sugrađane svojim radom na istraživanju i proučavanju građe vrijedne za povijest i kulturu Poljica.