Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

U povodu Papina dana i završetka svoje službe u Republici Hrvatskoj, apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico priredio je 27. lipnja primanje u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu, na kojemu su među ostalima sudjelovali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zagrebačko-ljubljanski metropolit Srpske pravoslavne Crkve Porfirije, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica, te predstavnici katoličkih učilišta, redovničkih zajednica i ustanova Hrvatske biskupske konferencije. Prijamu su nazočili i predsjednik Vlade Andrej Plenković, član Predsjedništva BIH iz reda hrvatskog naroda dr. Dragan Čović, predstavnici kulturnih i obrazovnih institucija, kao i članovi Diplomatskoga kora akreditirani u Republici Hrvatskoj.

Nakon što su odsvirane hrvatska i himna Svete Stolice, nadbiskup D'Errico izrekao je riječ zahvale svima prisutnima. Još prije moga dolaska u Hrvatsku, a osobito kada sam bio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, puno puta sam čuo da su odnosi između Svete Stolice i Hrvatske obilježeni stoljetnim vezama posebne pažnje i interesa te da su se još više učvrstili nakon proglašenja i priznanja hrvatske nezavisnosti. Večeras, dok se pripremam napustiti Zagreb odlazeći u novu misiju na Maltu i u Libiju, koju mi je povjerio Sveti Otac Franjo, želio bih reći da sam sretan zbog osobnog iskustva koje sam stekao tijekom ovih pet godina moga služenja – rekao je nuncij. Želio bih dodati da je Božja Providnost predvidjela moj dolazak u Zagreb u posebno važnom trenutku za Hrvatsku. Misli mi idu prije svega na 1. srpnja 2013., kada je Hrvatska okrunjena uspjehom završetka dugog puta europskih integracija; na svečana slavlja u siječnju ove godine prigodom 25. godišnjice priznanja neovisnosti i na puno toga što je učinjeno ovih godina za utvrđivanje demokratskih institucija. Nuncij se osvrnuo i na važne događaje na crkvenoj razini, među kojima je posebno istaknuo pet biskupskih imenovanja, Sporazum između Filozofskog fakulteta Družbe Isusove i Državnog Sveučilišta u Zagrebu, kao i radne susrete Mješovite komisije hrvatskih i srpskih stručnjaka za ponovno zajedničko iščitavanje uloge lika blaženoga Alojzija Stepinca. Sada, kada se pripremam napustiti Hrvatsku, dopustite mi također da izrazim svoju veliku zahvalnost svima vama, a na prvom mjestu civilnim vlastima, za izuzetnu pažnju koju ste uvijek pokazivali prema meni i Svetoj Stolici. Posebnu zahvalnost izričem suradnicima Apostolske nuncijature današnjim i bivšim, kolegama iz Diplomatskog zbora, kardinalu zagrebačkom nadbiskupu, predsjedniku HBK i subraći biskupima, predsjedniku Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, redovnicima i redovnicama, svećenicima i vjernicima laicima, predstavnicima raznih vjeroispovijesti. Svima želim izreći veliku zahvalnost za bratsko prijateljstvo koje ste mi iskazivali, za razumijevanje na koje sam nailazio, za potporu i duhovnu blizinu kojima ste me pratili, dobar primjer koji ste mi dali, također u ponekad vrlo osjetljivim okolnostima – istaknuo je u svome oproštaju apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico.

Svetkovina je apostolskih prvaka Petra i Pavla, ujedno dan naslovnika katedrale-bazilike Sv. Petra u Đakovu, u kojoj je danas dopodne svečanu Euharistiju predslavio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Tijekom misnoga slavlja zaredio je ovogodišnje kandidate za prezbiterat: Josipa Erjavca iz Odvoraca, filijala Brčin, Nikolu Kaurina iz Otoka, Domagoja Lackovića iz Slavonskog Broda, Petra Maskaljevića iz Štitara i Marija Žigmana iz Selaca Đakovačkih.

Povodom Spomen-godine posvećene sv. Ladislavu kralju, na njegov blagdan, 27. lipnja, euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, a nazočili su i mađarski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Jozsef Magyar te ravnatelj Mađarskoga instituta u Zagrebu dr. Dinko Šokčević zajedno sa suradnicima. Poseban je povod Spomen-godina posvećena sv. Ladislavu koja se slavi u Mađarskoj, a koju s nama večeras žele podijeliti pripadnici mađarskoga naroda u Zagrebu i Hrvatskoj te gosti iz Mađarske. Ta Godina je vezana uz 825. obljetnicu proglašenja svetim i uz 940. obljetnicu krunidbe kralja Ladislava. Ova liturgija povezuje prošlost i sadašnjost, povezuje hrvatski, mađarski i latinski jezik, ali ponajprije povezuje nas vjernike u otajstvu Božje ljubavi po Duhu Svetome – kazao je predvoditelj slavlja biskup Šaško, podsjetivši kako u Rimskome martirologiju za svetoga Ladislava piše da je tijekom svoje vladavine ponovno uspostavio kršćanske zakone koje je donio sveti Stjepan, dajući i sam primjer kreposna života; marljivo je promicao kršćansku vjeru u Hrvatskoj, sjedinjenoj s Ugarskim Kraljevstvom, utemeljivši u Zagrebu biskupsko sjedište. Ne čini se nimalo lako danas povezivati vladare, državnike i političare sa svetošću; govoriti o svetosti onih koji upravljaju narodima i neposredno utječu na događanja u društvu – pa ipak, svetost je svevremena i zato je potrebno vidjeti u čemu je to kralj Ladislav postao primjerom za svaki kršćanski život, u svakome vremenu i okolnostima. Njegovo je poslanje bilo upravljati državom i narodom i u tome je očitovao napor da se duhovno i moralno obnovi i kler i vjernički puk u skladu s velikom reformom pape Grgura VII. cijele Crkve, kako se običava reći: in capite et in membris. Kralj Ladislav nije imao nasljedno pravo, već ga je na prijestolje doveo izbor, zbog njegova kreposna života. Nastojao je vladati po Božjoj volji, a ne po sebičnosti; vodila ga je želja da kršćanska vjera postane stožerom zakonodavstva i temeljem za društveni boljitak – istaknuo je biskup Šaško.