Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Središnja proslava 330. obljetnice izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske održana je 10. lipnja u njegovu Nacionalnome svetištu u Karlovcu, a tomu je pridružena i proslava 30. obljetnice uzdignuća crkve Svetog Josipa u Karlovcu u Nacionalno svetište. Bila je to i središnja proslava Godine svetog Josipa u Zagrebačkoj nadbiskupiji, ali i prvo hodočašće hrvatskih branitelja svetom Josipu, zaštitniku Hrvatske.

Danas smo se sabrali na središnje slavlje Godine svetog Josipa, koju sam, u dubokom suosjećanju s duhovnim i materijalnim potrebama u sadašnjem trenutku, za Zagrebačku nadbiskupiju proglasio o spomenu 330. obljetnice izbora svetog Josipa za zaštitnika Domovine i hrvatskog naroda – kazao je predvoditelj svečane Euharistije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dodavši kako se u Josipovu nacionalnom svetištu i danas osjeća prisutnost dobrog duha njegova prvog rektora mons. Marijana Radanovića, koji je u vremenima mraka nastojao unositi svjetlo Evanđelja, osvjetljujući put vjere kršćanima i svim ljudima dobre volje.

Sveti Josip svoj poziv čuvara Marije, Isusa i Crkve živi u trajnoj povezanosti s Bogom, u otvorenosti znakovima Božje prisutnosti u svom životu. Sveti Josip sluša što mu Bog govori. Ne posvećuje toliko pažnju osobnim planovima koliko Božjem naumu. U središtu njegova života bio je Isus Krist, stoga čuvajmo Krista u svom životu da bismo mogli čuvati one koji su nam blizu – kazao je kardinal. Trebamo biti zahvalni za Lijepu našu Domovinu i čuvati njezine ravnice i planine, more i rijeke, no nadasve je potrebno čuvati ljude, brinuti se za svaku osobu; djecu, mlade, starije, a osobito za one koji su najslabiji i najizloženiji opasnostima, za one koji su po ljudskim kriterijima posljednji i o kojima se ne govori i ne piše. Potrebno je čuvati svako ljudsko biće, počevši od onog začetoga i još nerođenoga – poručio je zagrebački nadbiskup.

U Podgorici je 7. i 8. lipnja, u Sabornom hramu Kristova Uskrsnuća, održan peti sastanak Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne Crkve čija je zadaća zajednički razmotriti ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata. Tema sastanka bila je „Nadbiskup i kardinal Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960.“ U ime Svete Stolice sastanku je predsjedao predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanosti otac Bernard Ardura. Kao predstavnici Srpske pravoslavne Crkve sudjelovali su mitropolit zagrebačko-ljubljanski dr. Porfirije Perić, mitropolit crnogorsko-primorski dr. Amfilohije Radović, episkop bački dr. Irinej Bulović, episkop slavonski Jovan Ćulibrk, veleposlanik prof. dr. Darko Tanasković, stalni predstavnik Republike Srbije pri UNESCO-u, i za ovu prigodu pozvani stručnjaci prof. dr. Ljubodrag Dimić, dr. Milan Koljanin i prof. dr. Radmila Radić. Kao predstavnici Hrvatske biskupske konferencije sudjelovali su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup mostarsko-duvanjski dr. Ratko Perić, kao i dr. Jure Krišto i dr. Mario Jareb. Predviđeno je da će se posljednji sastanak Komisije održati u Rimu, 12. i 13. srpnja ove godine, na kojem će se sažeti dosadašnji rad Komisije – izvijestio je Tiskovni ured HBK.

U Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini 7. lipnja svečano je proslavljen spomendan na prvo međunarodno priznanje Hrvatske države po papi Ivanu VIII., koji u pismu od 7. lipnja 879. godine blagoslivlja hrvatski narod i kneza Branimira priznaje njegovim zakonitim vladarom. Svetu Misu predslavio je umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović koji je u propovijedi istaknuo kako je za hrvatsku povijest izuzetno važna uloga još dvojice papa: Grgura VII., koji je ustoličio Tomislava prvim hrvatskim kraljem, te pape Ivana Pavla II., koji je učinio presedan priznavši među prvima novostvorenu hrvatsku državu u siječnju 1991. godine. Ovo udbinsko slavlje imalo je i molitvenu potporu u Splitu kroz „Jerihonsko bdjenje“ od 1. do 7. lipnja u crkvici Sv. Trojice, s nakanom za jedinstvo i slogu hrvatskoga naroda. Za iste nakane manja skupina hodočasnika hodočastila je iz Solina do Udbine od 2. do 7. lipnja, a slavlju se pridružila i nekolicina hodočasnika iz Zagreba.

Svečanu Misu zahvalnicu – „Te Deum“ – na kraju 348. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu prošloga je četvrtkla (8. lipnja) u katedrali predvodio zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, u suslavlju s dekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta fra Marijom Cifrakom, OFM, i dekanom Fakulteta filozofije i religijskih znanosti o. Ivan Koprekom, DI, te svećenicima profesorima obiju visokoškolskih ustanova. Na Misi su se okupili studenti i profesori zagrebačkih fakulteta predvođeni rektorom prof. dr. Damirom Borasom te prorektorima i dekanima.

Jasnoća pitanja i jasnoća odgovora uvijek su potrebne svakom naraštaju, a kao prvo i najvažnije pitanje stoji spoznaja Boga. Tu jasnoću odgovora o temeljnim istinama vjere tako su hrabro davali bl. Alojzije Stepinac, pokraj čijega groba danas molimo, i sada u miru papa Benedikt XVI. Obojica su baš zbog toga od tražitelja istine prihvaćeni, a od protivnika osporavani sve do neprijateljstva. Možda je baš to problem suvremenog kršćanstva zapadnog svijeta, koje deklarativno ispovijeda vjeru u jednoga Boga, a u praksi živi mnogoboštvo, pa se tako našlo u nutarnjem sukobu sa samim sobom. Ako nema jasnoće u odgovoru, ako nema konačne odgovornosti pred uzrokom svakog života, čovjek postaje sredstvo, a život kaos – upozorio je u propovijedi biskup Gorski.