Papa uputio poruku sudionicima UN-ove Konferencije o zabrani nuklearnog naoružanja

U današnjem svijetu koji je sve više globaliziran i međuovisan prijetnja nuklearnog oružja zahtijeva zajednički i usklađeni odgovor koji se temelji na međusobnom povjerenju, a ono se može izgraditi samo putem dijaloga koji je istinski usmjeren prema općem dobru – stoji u poruci pape Franje sudionicima UN-ove Konferencije o zabrani nuklearnog naoružanja koja se održava u New Yorku. Konferencija je započela jučer, 27. ožujka, te će trajati do petka, 31. ožujka.

Papa je podsjetio na svoj govor pred sudionicima Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku kada je istaknuo da preambula i prvi članak Povelje UN-a pokazuju da su temelji međunarodnog pravnog okvira mir, mirno rješavanje sporova i razvoj prijateljskih odnosa među narodima. „Etika i zakon koji se temelje na prijetnji međusobnog uništenja – pa možda i cjelokupnog čovječanstva – u suprotnosti su s duhom Ujedinjenih naroda. Stoga se moramo zalagati za svijet bez nuklearnog oružja i to potpunom primjenom Ugovora o neširenju nuklearnog oružja“, napisao je Sveti Otac. No zašto se u suvremenom međunarodnom kontekstu koji je određen nestabilnom atmosferom sukoba zalagati za taj zahtjevni cilj koji je usmjeren prema budućnosti? – upitao je Papa.

On smatra kako zastrašivanje nuklearnim oružjem nije prikladan odgovor na temeljne izazove miru i sigurnosti u našem složenom svijetu 21. stoljeća, a brige se umnožavaju uzme li se u obzir i katastrofalne humanitarne te ekološke posljedice koje bi proizašle iz korištenja nuklearnog oružja. Nadalje, resursi koji su se upotrijebili za nuklearno naoružanje mogli su se iskoristiti za ostvarenje vrijednih prioriteta kao što su promicanje mira i cjelovitog ljudskog razvoja, borba protiv siromaštva i provođenje Agende 2030 za održivi razvoj.

„Moramo se također upitati koliko je održiva stabilnost utemeljena na strahu, a koja zapravo povećava strah i potkopava odnos povjerenja među narodima“, napisao je Sveti Otac te nastavio: „Međunarodni mir i stabilnost ne mogu se temeljiti na lažnom osjećaju sigurnosti, prijetnji međusobnog razaranja ili potpunog uništenja, ili na održavanju ravnoteže moći.“

Poručio je kako se mir mora izgrađivati na pravednosti, cjelovitom ljudskom razvoju, poštovanju temeljnih ljudskih prava, zaštiti stvorenoga, sudjelovanju sviju u javnom životu, povjerenju među ljudima, potpori mirotvornim ustanovama, pristupu obrazovanju i zdravstvenoj njezi, dijalogu te solidarnosti. Međunarodna je zajednica pozvana usvojiti strategije usmjerene prema budućnosti kako bi promicala mir i stabilnost te da izbjegne kratkovidne pristupe problemima koji se tiču pitanja nacionalne i međunarodne sigurnosti – napisao je papa Franjo.

Krajnji cilj potpunog uništenja nuklearnog oružja tako postaje i izazov i moralni te humanitarni imperativ. Konkretni pristup bi trebao poticati razmišljanje o etici mira te multilateralnoj i kooperativnoj sigurnosti koja nadilazi strah i izolacionizam koji prevladaju u mnogim suvremenim raspravama. Ostvariti svijet bez nuklearnog oružja uključuje dugotrajni proces koji je utemeljen na svijesti da je „sve povezano“ unutar perspektive cjelovite ekologije. „Zajednička sudbina čovječanstva zahtijeva pragmatično jačanje dijaloga te izgradnju i učvršćivanje mehanizama povjerenja i suradnje, koji su sposobni stvoriti uvjete za svijet bez nuklearnog oružja“, napomenuo je Sveti Otac te nastavio:

„Rastuća međuovisnost i globalizacija znače da bilo kakav odgovor na prijetnju nuklearnog oružja treba biti zajednički i usklađen te utemeljen na međusobnom povjerenju. To povjerenje moguće je izgraditi samo putem dijaloga koji je istinski usmjeren prema općem dobru, a ne zaštiti skrivenih ili pojedinačnih interesa. Takav bi dijalog, koliko je to moguće, trebao uključivati sve: zemlje koje posjeduju nuklearno oružje kao i one koje ga ne posjeduju, vojni i privatni sektor, vjerske zajednice, civilno društvo i međunarodne organizacije“, rekao je Papa.

Sveti Otac smatra kako u tom nastojanju moramo izbjegavati one oblike uzajamnog optuživanja i polarizacije, koji ne potiču dijalog, već ga priječe. „Čovječanstvo je sposobno surađivati u izgradnji našeg zajedničkog doma; posjedujemo slobodu, inteligenciju i sposobnost za upravljanje tehnologijom i njezino usmjeravanje, za postavljanje ograničenja na svoju moć i da sve to stavi u službu drukčije vrste napretka koji je čovječniji, više socijalan i cjelovit“, napisao je papa Franjo te na kraju poručio sljedeće: iako je cilj složen i dugoročan, nije izvan našeg dosega.