2017-02-23 17:37:00

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina


Riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić susreo se u Nadbiskupskom ordinarijatu sa saborskom zastupnicom Majdom Burić. Razgovarali su o različitim mogućnostima suradnje Crkve i države. Nadbiskup je ukazao na gorući problem demografskog pada u Gorskom kotaru, ali i cijeloj Republici Hrvatskoj, očekujući da državne vlasti izrade modele poticanja ostanka mladih i život postojećih obitelji u Gorskom kotaru.

Na današnji datum prije 25 godina počela je emitiranjem uživo emisija Hrvatske radiotelevizije „Mir i dobro“. Otpočetka je zamišljena kao informativna i interkonfesionalna emisija, u duhu tolerancije otvorena svim kršćanskim i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. Pokrenuta u doba Domovinskoga rata, u prilozima se mogla vidjeti i čuti riječ ohrabrenja i nade te pozivi Crkve u Hrvatskoj i BiH na pomoć stradalima. Prvi urednici bili su p. Tonči Trstenjak i Augustin Bašić, a voditelj i kasnije urednik Neno Kužina. Koncept današnje emisije uključuje vijesti iz svijeta religije, prikaze znanstvenih skupova koji obuhvaćaju ne samo religijsku, nego teološku i filozofsku misao, a tu su i priče iz života ljudi, župa i biskupija. „Pokušavamo oteti zaboravu osobe koje su obilježile povijest Katoličke Crkve. Namjera nam je krenuti i smjerom nove evangelizacije te ponovnog opismenjavanja i oplemenjivanja. „Želimo potaknuti ljude na solidarnost i na osjećaj odgovornosti prema drugima", ističe urednica Iva Lerotić. Urednik Odjela Religija Mario Raguž navodi kako je „Mir i dobro“ najgledanija i najrelevantnija emisija s vjerskom tematikom u Hrvatskoj, a urednik Niko Kostanić njezinu vrijednost vidi u poruci obilježenoj ljubavlju, milošću, solidarnošću, vjerom i nadom.

Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, člana predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića jučer je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu održana akademija u sklopu manifestacije „Didakovi dani“.  Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM dr. fra Miljenko Šteko je istaknuo kako franjevci nemaju ni u primisli sebi prisvojiti neko isključivo pravo poklada nad velikom obljetnicom spašavanja djece od gladi i ne misle da su bili jedini dionici u tom pothvatu. „1917. bila je godina razorna rata, milijunskih žrtava, ali i velikog oktobra koji je mnoge ljude zavio u crno. No, nebo nije na sve to ostalo mirno. Majka Božja se u to vrijeme u samozatajnom mjestašcu Fatimi obraća pastirima, želeći preko te djece spašavati svijet. A i ovdje se spominjemo djece, njihova odlaska iz zavičajne postojbine. Fra Didak je razumijevanje i pomoć dobio u Zagrebu, gdje su u „Središnjem zemaljskom odboru djelovali ljudi široka srca i neosporne vizije, riječi su provincijala Šteke koje prenosi IKA. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je nemjerljiva fra Didakova uloga u organizaciji spašavanja tisuća gladne i siromašne djece. On je u teškim vremenima oskudice i obespravljenosti neumorno radio za opće dobro i za opstanak hrvatskog naroda. Bio je duhovnik, prosvjetitelj, humanitarac, graditelj, ali i svojevrsni politički predvodnik. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović naglasila je kako su se u „vlaku spasa“ prema Slavoniji našla djeca svih vjera i nacionalnosti, jer ih fra Didak kao pravi pastir nije dijelio, već prigrlio onako nemoćne i prestrašene, pokazujući primjerom da je ljudima živjeti jedni s drugima, a ne jedni protiv drugih. Takvim je primjerom fra Didak Buntić pokazao što znači ljubiti Boga, ljubiti čovjeka i ljubiti domovinu. Akademiji su nazočili i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić, bosanskohercegovački dužnosnici Vjekoslav Bevanda i Marinko Čavar, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović, predsjednik HAZU akademik Zvonimir Kusić, više hrvatskih ministara, kao i drugi predstavnici crkvenoga, političkoga i znanstvenoga života Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na svečanosti su dodijeljena brojna priznanja. Predsjednici Republike uručeno je priznanje za promicanje lika i djela fra Didaka Buntića, predsjedniku Vlade za političko djelovanje, a zagrebačkom gradonačelniku za osobite zasluge u nastanku, razvoju i promicanje Manifestacije „Didakovi dani". Priznanje za humanitarno djelovanje dobila je udruga „Fra Mladen Hrkać".

U Omišu je održan izborni kapitul Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda Gospe Karmelske. Na trogodišnji mandat izabrani su Vlado Bilić za ministra, Danica Tistonić za zamjenicu, a tajnica je Senka Kaštelan. Duhovni nagovor održao je područni duhovni asistent fra Stipe Nimac koji je ukazao na povijest grada Omiša i Poljičke Republike te mjesta Zakučac iz kojeg svoje korijene vuče sv. Leopold Mandić, zaštitnik Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva.

U prigodi blagoslova Kneževe palače, istaknutog multimedijskog zdanja u Zadru, zadarski nadbiskup Želimir Puljić potaknuo je na očuvanje središnje povijesne jezgre hrvatskih gradova i na zaustavljanje iseljavanja domaćih stanovnika. Kneževa palača u Zadru koja potječe iz 13. stoljeća, a temelji su joj iz rimskog i kasnoantičkog razdoblja, oštećena je u Domovinskom ratu. „Blagoslov je i zajednički zavjet prema našim starima koji su s ponosom i ljubomorno čuvali što su naslijedili: crkve, samostane, dvorce, palače, sakralne i svjetovne prostore u kojima su se sačuvale slike, predmeti, biblioteke i arhivi. Njih danas prepoznajemo kao dio svoje kulture u koju je utisnut naš pečat i obilježje. U tom pokladu otkrivamo i prepoznajemo dušu svog mjesta i bitne čimbenike imena i prezimena svoga naroda", rekao je mons. Puljić, istaknuvši da su spomenici svih vrsta i stilova koji prate povijest jednog naroda i mjesta trajan i živi govor koji budi zahvalnost i strahopoštovanje gdje otkrivamo dušu grada. Prema nadbiskupovim riječima, Zadar je poput drugih mediteranskih gradova od Dubrovnika do Poreča, bio i ostao uzor sklada i stvaranja sinteze društvenoga, kulturnoga i religioznoga okruženja. „Taj sklad i sinteza, osjećamo, danas su narušeni. Ne ideologijama od jučer, već od nas samih". Potaknuo je da se usvaja antropologija koja vrednuje čovjeka i ne prihvaća 'poslovanje bez morala, bogaćenje bez rada, politiku bez načela', kako je pisao Mahatma Gandhi. Čovjek treba biti u središtu pozornosti, a on je u trajnoj čežnji i nostalgiji za vječnim i Apsolutnim, riječi su nadbiskupa Puljića.








All the contents on this site are copyrighted ©.