Crkvena zbivanja u BiH - pripremio msgr. Ivo Tomašević

Iz Državnoga Tajništva Svete Stolice 11. veljače priopćeno je da je Sveti Otac zadužio varšavsko-praškoga biskupa mons. Henryka Hosera da pohodi Međugorje kao poseban izaslanik Svete Stolice. „Svrha je poslanja steći dublje spoznaje pastoralnoga stanja ove pojavnosti i, osobito, potrebâ vjernika koji hodočasno dolaze i, na temelju njih, predložiti eventualne buduće pastoralne inicijative“, stoji u priopćenju Državnoga Tajništva uz napomenu da će poslanje mons. Hosera biti isključivo pastoralnog karaktera te da će svoje poslanje dovršiti tijekom ljeta ove godine. Dobrodošlicu nadbiskupu Hoseru zaželio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić izražavajući mu bratske čestitke i molitve Gospodinu za najbolji uspjeh njegove misije. Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko kazao je da će franjevci s poštovanjem i odanošću primiti imenovanoga posebnog izaslanika Sv. Stolice.

U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, 6. veljače upriličena je teološka tribina na kojoj su o ulozi vjerskih poglavara u oslobađanju ljudi od mržnje i nacionalizma govorili: nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović; episkop zahumsko-hercegovački i primorski gospodin Grigorije i predsjednik Hebrejske zajednice u BiH gospodin Jakob Finci. „Ako stvarno Boga molimo i volimo, onda moramo usvajati njegove zapovjedi i Božju ljubav prema čovjeku. Čovjek je u središtu Božje ljubavi jer ga je Bog iz ljubavi, za ljubav stvorio“, riječi su kardinala Puljića. „Niko od nas nije dovoljan sam sebi i niko od nas nije odgovoran samo za sebe. Tek s drugim i tek pred drugim, pred licem drugog i u očima drugog svatko od nas uopće jest to što jest“, poručio je reis Kavazović. Na upit, kada će Mitropolija dabrobosanska dobiti rezidencijalnog episkopa, episkop Grigorije je izrazio duboko uvjerenje da će se to dogoditi u svibnju ove godine te pozvao na molitvu Boga da bude izabran „Božji čovjek“.

Na spomendan blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, 10. veljače, u sarajevskoj katedrali kardinal Puljić slavio je Svetu misu u zajedništvu s pomoćnim biskupom mons. Perom Sudarom i koncelebraciju 16 svećenika. Govoreći o životu blaženog Alojzija, kardinal Puljić je, između ostalog, istaknuo je da je u teškim vremenima organizirao pomoć ugroženima, prognanima, posebno djeci i onima koje je režim obespravio. Istoga dana Svetu misu u banjolučkoj katedrali slavio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica koji je potaknuo nazočne da temeljito upoznaju istinu o Božjem milosnom djelovanju u pastirskom životu i radu blaženog Alojzija, te da tu istinu brane i promiču.

U Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu, od 13. do 16. veljače održane su duhovne vježbe za svećenike. Voditelj je bio član Družbe Isusove p. Ivan Ike Mandurić, duhovnik Studentskog katoličkog centra „Palma“ u Zagrebu, rodom iz Posušja. Sudjelovalo je 40 svećenika na čelu s kardinalom Puljićem i pomoćnim biskupom Perom Sudarom. Pater Mandurić potaknuo je braću svećenike da uvijek i posvuda Boga stavljaju ispred svega te da djeluju prema Božjim mjerilima. Istaknuo je da bi uvijek trebali u sebi buditi želju za svetošću imajući u svijesti da su pozvani biti Kristovi učenici.

Biskup Komarica boravio je koncem mjeseca siječnja u Berlinu gdje se susreo s nekoliko njemačkih političara te razgovarao s apostolskim nuncijem nadbiskupom Nikolom Eterovićem. Na poziv voditelja Hrvatske katoličke misije u Beču, 12. veljače biskup Komarica je, u pratnji upravitelja župe Liskovica vlč. Darka Anušića, boravio u Beču gdje se susreo s brojnim vjernicima porijeklom iz Banjolučke biskupije. Članovi misije su dali svoj dragovoljni prilog za izgradnju u ratu porušene župne crkve u župi Liskovica. Biskup Komarica posjetio je i katolike Poljake u poljskoj biskupiji Legnica koji su doselili iz Banjolučke biskupije.

Nedavno su u Bijeljini na sjeveroistoku BiH dovršeni radovi na obnovi zvonika župne crkve koju je projektirao Josip Vancaš 1885. god., a svečano je blagoslovljena prije 130 godina. Župnik vlč. Marko Zubak zahvalio je za pomoć i potporu Federalnom ministarstvu za izbjegla i raseljena lica, gradu Bijeljini, Vrhbosanskoj nadbiskupiji i njemačkoj crkvenoj organizaciji Kirche in Not te župljanima koji su pomogli u skladu sa svojim skromnim mogućnostima.

U župi Koraće pokraj Bosanskog Broda slavljena je 15. veljače zavjetna Misa u čast Gospi Koraćanskoj, koju će se ubuduće slaviti svakoga 15. u mjesecu na nakanu obnove toga kraja, koji je u zadnjem ratu doživio teška stradanja, a Hrvati katolici svi prognani. U Koraću je prije rata živjelo više od 2500 župljana, a sada ih je tek 60-ak.

Prvi ovogodišnji cjelodnevni tečaj priprave za sakramentalni brak, u organizaciji Ureda za brak i obitelji i Centra za savjetovanje Vrhbosanske  nadbiskupije, održan je 11. veljače u župi Gornji Vakuf-Uskoplje. Domaćin ovog susreta bio je župnik fra Vinko Marković, a sudjelovalo je 58 mladih iz župa bugojanskog dekanata.

Ovih dana izišao je novi broj periodičnog glasila za liturgijsku glazbu Vrhbosanske nadbiskupije pod naslovom „Magnificat“. Riječ je o dvadesetprvom broju periodičnog glasila, koje već jedanaestu godinu izlazi dva puta godišnje, sa svrhom da bude od pomoći orguljašima i zborovođama u njihovoj formaciji, kao i boljoj pripremi liturgijskog sviranja i pjevanja po župama Vrhbosanske nadbiskupije.

Na fratarskom groblju na Plehanu u Bosanskoj Posavini sahranjen je 14. veljače fra Mladen Ravnjak, najstariji franjevac Bosne Srebrene. Okrijepljen svetim sakramentima, fra Mladen je u bolnici Sv. Rafaela u Strmcu preminuo u petak, 10. veljače, na blagdan bl. Alojzija Stepinca, u 89. godini života, 61. godini redovništva te 60. godini svećeništva. Sprovodne obrede predvodio je plehanski župnik i gvardijan fra Anto Tomas. Uz rodbinu i mnogobrojne prijatelje na misi i pokopu nazočan je bio i dopredsjednik RS-a Josip Jerković. Misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Marka na Plehanu, uz koncelebraciju oko 70 svećenika, predvodio je fra Petar Jeleč, vikar franjevačke provincije Bosne Srebrene. Fra Mladen je rođen 1928. godine u Donjem Svilaju kod Odžaka, a za svećenika zaređen je 1957. godine. Kao župni vikar djelovao je u Tolisi, Vitezu, Zenici, Kraljevoj Sutjesci, Dubravama, Jajcu, Bihaću, Bugojnu, Tišini, Sivši, Tuzli, Osovi, Gornjoj Dubici, Potočanima, Koraću, Gornjim Bogićevcima, na Plehanu i u svom rodnom Svilaju. U vrijeme rata boravio je u franjevačkom samostanu u Cerniku. Kao župnik služio je u Gornjoj Dubici, Bugojnu, Potočanima i Breškama. Od 2010. godine obnašao je službu propovjednika i ispovjednika na Plehanu.