Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

U povodu Dana života, Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj prošloga je petka (27. siječnja) u Zagrebu organiziralo interni kolokvij o temi starenja, a u okviru zajedničke sjednice Vijeća i (nad)biskupijskih ureda za pastoral braka i obitelji. Održana je i konferencija za novinare na kojoj je predstavljena poruka Vijeća uz ovogodišnji Dan života pod naslovom Suočavanje sa stvarnošću starenja kao prilika za rast. Predstavljajući poruku, predsjednik Vijeća biskup Mate Uzinić istaknuo je kako se njome željelo promisliti o ljepoti dara života, ali u njegovoj završnoj fazi – starosti, koja nije bolest ili problem te koja nije samo tehničko, nego i etičko i antropološko pitanje. O bioetičkim izazovima starenja na kolokviju i konferenciji govorio je prof. dr. Tonči Matulić koji je istaknuo kako starijim osobama bezuvjetno pripada njihovo ljudsko dostojanstvo koje od nas apsolutno traži poštivanje i zaštitu. Ne smijemo dopustiti da nas u odnosu prema starijim osobama ponese stranputica redukcionističnog pristupa, da ih svedemo na njihovu starost, jer ako ih svedemo na starost sveli smo ih na društveni problem. Suprotno od toga: polazeći od njihovog apsolutnog i nepovredivog ljudskog dostojanstva oni su blagoslov, dar, iskustvo, mudrost, u konačnici ono smo što jesmo zahvaljujući njima i dugujemo im upravo toliko da ih poštujemo i brinemo se o njima – poručio je prof. dr. Matulić.

Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj održala je 28. siječnja u Auli Sveučilišta u Zagrebu svečanu skupštinu prigodom Međunarodnoga dana vjerske slobode, a na njoj su sudjelovali predstavnici vjerskih zajednica, među kojima i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico.

Zahvaljujući predsjedniku Udruge pastoru Željku Mrazu na pozivu za sudjelovanje na skupštini, Nuncij je kazao kako je poziv drage volje prihvatio zbog veza bratskog poštovanja i srdačnog prijateljstva, ali i dobro znajući da je Odbor Udruge misleći na nagrade za 2016. godinu mislio također na papu Franju. Kada mi je to pastor Željko Mraz priopćio, odmah sam prenio Papi njegovo pismo i tu vijest. Papa me je zadužio da vam kažem kako jako cijeni ovu gestu i zahvaljuje vam na pažnji koju ste mu iskazali. Ipak – dodao je – nije bio u mogućnosti prihvatiti nagradu, budući da protokol Svete Stolice ne predviđa da Papa prima nagrade i priznanja – pojasnio je Nuncij, koji je i ovom prigodom istaknuo kako sklad među vjerskim zajednicama u Hrvatskoj može biti preporučen kao model za druga područja u svijetu.

Priznanja Udruge za 2016. godinu dobili su prof. dr. Miroslav Volf, akademik Ivan Supičić, požeški biskup Antun Škvorčević i slavonski episkop Jovan Ćulibrk, a priznanje je posmrtno dodijeljeno i prof. dr. Slobodanu Langu.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić posjetio je 26. siječnja Vukovar, gdje je najprije pohodio franjevački samostan i crkvu Sv. Filipa i Jakova. Nakon što je u pratnji župnika i gvardijana fra Ivice Jagodića obišao župsku crkvu, muzej i biblioteku, kardinal se u sjedištu Vukovarsko-srijemske županije susreo sa županom Božom Galićem, a u poslijepodnevnim satima posjetio je Memorijalni centar Domovinskoga rata. Kardinal Puljić zatim je održao „Školu mira“ pred oko 320 osnovnoškolaca iz cijele Hrvatske na kojoj im je poručio da trebaju temeljito poznavati povijest naroda kojemu pripadaju, da u Vukovaru trebaju vidjeti i prepoznati što zlo može učiniti, ali da ne ponesu mržnju nego slobodno srce koje zna nadići i pobijediti zlo, srce koje zna vrednovati tuđu žrtvu, ali koje će se i samo znati žrtvovati.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Sarajeva organiziralo je prošloga četvrta (26. siječnja) godišnji susret s novinarima i predstavnicima kulturnih ustanova u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu na kojemu su izvijestili o planovima i događanjima u 2017. godini te predstavili novi broj Hrvatskog narodnog godišnjaka. Predsjednik Društva dr. Franjo Topić u svome je obraćanju istaknuo ekumenizam i dijalog kao dvije važne ideje Napretka koje su ga održale tijekom stoljetne povijesti. Pokazali smo kako se može biti Hrvat da time nikoga ne izazivamo niti da to ikome smeta. Napredak postoji od 1902. godine i hrvatski je i katolički. Imamo 27 godina od obnove rada, a danas mnogi Hrvatsku gledaju bolje i ljepše upravo zbog Napretka – kazao je prof. dr. Topić, istaknuvši kako je opstanak Hrvata u BIH strateški interes, a politika Napretka „da što bolje živimo i da što bolje živimo s drugima“.

U Pazinu, u Ulici Družbe sv. Ćirila i Metoda 5, 28. siječnja blagoslovljene su nove prostorije dijecezanskog Ureda za obitelj te trećega bračnog i obiteljskog savjetovališta na području Porečke i Pulske biskupije. Novouređene prostore blagoslovio je generalni vikar biskupije mons. Vilim Grbac, a predstojnik Vijeća za pastoral obitelji i novu evangelizaciju vlč. Milivoj Koren ovom je prigodom upozorio kako su brak i obitelj danas izloženi negativnim pritiscima s kojima se supružnici ne mogu sami nositi. Državni zavod za statistiku iznosi negativne trendove kada je u pitanju brak, prema kojima u Istri dolazi do rastave svakog drugog ili trećeg sklopljenog braka. To su mnoge razorene obitelji u kojima su svi članovi na različite načine povrijeđeni, pri čemu traume najviše pogađaju djecu – kazao je vlč. Koren, poručivši kako novootvoreno savjetovalište želi biti od pomoći i onima koji se pripravljaju za brak i onima koji su u braku.

U Zagrebu je 26. siječnja u 86. godini života preminuo don Anto Baković, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije. Sprovodni obredi bit će u srijedu, 1. veljače, u 15 sati, na groblju Mirogoj u Zagrebu. Anto Baković rodio se 4. srpnja 1931. u Goraždu, a za svećenika je zaređen 29. lipnja 1959. godine u Đakovu. Još kao student teologije osuđen je na četiri godine robije, a kao svećenik na šest godina strogoga zatvora. Ostat će zapamćen po svome pastoralnom radu u Janjevu na Kosovu, kao i po gradnji Svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića u Maglaju. Duži niz godina proveo je u Zagrebu radeći na demografskoj obnovi hrvatskoga naroda te istražujući komunističke zločine. Među njegovim djelima zasigurno valja istaknuti Hrvatski martirologij XX. stoljeća u kojemu je nastojao prikupiti popis i životopise svećenika, redovnika i redovnica te bogoslova i sjemeništaraca koji su stradali za vrijeme i nakon Drugoga svjetskoga rata. Ostat će zapamćen i po posebnoj povezanosti s Drinskim mučenicama, ne samo zato što je autor istoimenoga djela kroz koje je u javnost prvi put izišla istina o njihovu mučeništvu, već i stoga što je sam kao dječak bio živi svjedok njihova mučeništva.