Crkvena zbivanja u BiH - pripremio msgr. Ivo Tomašević

U organizaciji Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, prvog dana Molitvene osmine, 18. siječnja u katedrali Srca Isusova u Sarajevu upriličeno je Ekumensko bogoslužje Riječi. Bogoslužje je predvodio pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar uz sudjelovanje petočlane delegacije pravoslavnih sveštenika Mitropolije dabrobosanske te većeg broja svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i drugih vjernika. Prigodnu propovijed uputio je delegat Mitropolije dabrobosanske protojerej stavrofor Vladislav Topalović, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“ u Foči. „Čitav milenij prošao je od velikog raskola koji je podijelio kršćanstvo na Istok i Zapad, a ove godine navršava se 500 godina od početka reformacije koja je podijelila zapadno kršćanstvo. Ali, u svakoj podjeli treba tražiti priliku za katarzu, za obnovu, za pomirenje. I zaista, ako pogledamo u povijest vidjet ćemo da se ona ne sastoji samo od podjela, anatema i vjerskih ratova, već i od veličanstvenih težnji ka jedinstvu, ka dijalogu“, kazao je protojerej Topalović u svojoj propovijedi..

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, 11. siječnja predvodio je u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve Misno slavlje u povodu obljetnice smrti svoga prethodnika biskupa Pavla Žanića. Između ostalih, koncelebrirali su svojedobni biskupovi prvi suradnici: generalni vikari mons. Ante Brajko i mons. Luka Pavlović te tajnik i kancelar don Ante Luburić. Biskup Perić u homiliji je podsjetio da je mons. Žanić propovijedao 30 godina kao svećenik u Splitskoj biskupiji i 22 godine kao biskup u Hercegovini: 10 godina kao koadjutor i 13 godina kao ordinarij i to ne samo u Hercegovini, nego i izvan nje, kamo je god bio pozvan. Zahvalio je Bogu na daru biskupa Žanića koji je više od dva desetljeća ulagao svoj biskupski talent u Crkvu u Hercegovini ne samo svojim kvalitetnim propovijedima, nego i tolikim drugim djelima: osnivanjem Biskupijskoga caritasa, 1982.; Teološkoga instituta 1987., te rješavanjem „hercegovačkoga slučaja“ od početka i „međugorskoga fenomena“ od 1981. nadalje.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić primio je 18. siječnja vrhovnu glavaricu družbe sestara Služavki Maloga Isusa sestru Radoslavu Radek koja se nalazi u službenoj vizitaciji Provinciji Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije Sarajevo. Razgovarali su o izazovima s kojima se susreće Crkva vrhbosanska s posebnim naglaskom na djelovanje sestara Služavki Malog Isusa.

Osam udruga prognanih Hrvata s područja Banjolučke biskupije, koje se nalaze u entitetu RS, organizirali su 14. siječnja u Rugvici kraj Dugog Sela zajedničko druženje. Odazvao se i biskup Komarica sa suradnicima. Pošto je vodstvo udrugā održalo inicijativnu sjednicu za osnivanje Saveza udrugā prognanih Hrvata Sjeverozapadne Bosne, biskup Komarica je predvodio koncelebriranu Misu u župnoj crkvi te okupljene prognanike obodrio da ustraju u vjeri svojih roditelja i predaka praštajući onima, koji su ih prognali, i ne odustajući od svoga zalaganja u obrani i promicanju istine i pravde o svome aktualnom stanju. Tijekom višesatnog druženja svi su isticali važnost zajedničkog odlučnijeg zauzimanja kod državnih struktura RH i BiH za povratak oduzetih im osnovnih ljudskih prava.

Pod predsjedanjem kardinala Puljića 18. siječnja u Sarajevu održana je 25. sjednica Povjerenstva za pripravu Sinode Vrhbosanske nadbiskupije. Bilo je riječi o pripremi sedmog broja Biltena Sinode te o šestom krugu dekanatskih zasjedanja Vrhbosanske nadbiskupije. Središnja tema dekanatskih zasjedanja bit će usklađena s Godinom katoličkog laikata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i zajedničkim promišljanjem o mjestu i ulozi laika u Crkvi odnosno u župama.

U nedjelju, 15. siječnja, župljani tijekom rata nasilno opustjele župe Banjolučke biskupije Stara Rijeka, prepolovljene entitetskom granicom između Sanskog Mosta i Ljubije svečano su liturgijski proslavili blagdan nebeskog zaštitnika sv. Antuna opata. Svečanu koncelebriranu Misu predvodio je biskup Komarica, zajedno sa župnim upraviteljem vlč. Draženom Mirčićem i dekanom fra Ivicom Matićem. Osim nekoliko desetina preostalih domaćih župljana, pristigli su i prognani župljani, koji žive u okolini Zagreba i u Bjelovaru, te njihovi prijatelji u narodnim nošnjama ispod planine Pelješnice kod Bihaća. Biskup Komarica je u propovijedi, između ostalog, zahvalio nazočnima na njihovoj ustrajnosti u vjeri svojih predaka te u vjernosti svome rodnom kraju. Obodrio ih je da tako nastave i u budućnosti.

Predvođene provincijskom glavaricom s. Admiratom Lučić, sestre Služavke Maloga Isusa i djeca Stadlerova dječjeg Egipta, 15. siječnja hodočastili su u crkvu svetog Ante Padovanskog u sarajevskom naselju Bistrik i sudjelovali na Misnom slavlju te Bogu zahvalile za 135. obljetnicu ustoličenja prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Svetu Misu slavio je gvardijan fra Slavko Topić koji je podsjetio na ovaj povijesni jubilej službenog liturgijskog i crkvenog slavlja, uvođenja prvog vrhbosanskog nadbiskupa Stadlera u pastirsku službu u maloj (18x9 metara), loše sagrađenoj drvenoj crkvici koja je Nadbiskupu sedam godina služila kao katedrala, budući je to tada bila jedina katolička crkva u Sarajevu. Pojasnio je da je kasnije izgrađena današnja katedrala i današnji samostan svetog Ante na Bistriku čije je temelje 1894. godine blagoslovio sam nadbiskup Stadler, na čemu su braća franjevci posebno zahvalni.

U svećeničkoj grobnici na katoličkom groblju „sv. Marko“ u Banjoj Luci, 17. siječnja sahranjen je preč. Pero Čolić, svećenik Banjolučke biskupije koji je preminuo 15. siječnja u Bosanskoj Gradišci. Najprije je slavljena Misa zadušnica u župnoj crkvi sv. Roka u Bos. Gradišci koju je predvodio biskup Komarica, školski kolega pokojnog Pere, uz koncelebraciju 20-ak svećenika. U ispunjenoj crkvi u Bos. Gradišci, bile su i brojne redovnice, osobito iz Družbe Klanjateljica Krvi Kristove, koje imaju i svoj samostan u toj župi, a dvije rođene sestre pok. župnika Pere su članice te Družbe s. Vijaneja i s. Donata. One su bile od velike pomoći u njegovoj bolesti, koju je on veoma strpljivo podnosio. Pokojni svećenik Pero rođen je rujna 1947. godine u Rujevici, u župi Vrbanjci kod Kotor Varoši. Do Božjeg oltara stigao je 1972. godine. Obavljao je sljedeće svećeničke službe: župni vikar u župi Ravska, duhovnik sestara Klanjateljica krvi Kristove u Bos. Aleksandrovcu, župnik u Kulašima i potom u Šimićima gdje je proživio i teške dane najnovijeg rata i izgon vjernika svoje župe gdje je bio i ranjen. Pastorizirao je preostale vjernike u župama: Stara Rijeka, Ljubija, Ravska, Dolina, Nova Topola, Bos. Aleksandrovac i Šimići te u Bosanskoj Gradišci.

Istoga dana sahranjen je još jedan župnik na teritoriju Banjolučke biskupije - franjevac u livanjskom kraju fra Jure Papić, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Nakon Svete mise i ispraćaja pokojnog fra Jure u župi Čuklić, tijelo pokojnika prevezeno je u samostansku crkvu na Gorici gdje je pokojnika dočekao njegov dugogodišnji prijatelj i subrat, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren s goričkim fratrima, novacima i časnim sestrama. Misu zadušnicu predvodio je biskup Semren uz koncelebraciji goričkog gvardijana fra Pere Kuliša, predstavnika uprave Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Vilija Radmana i 70-tak svećenika. U oproštajnom govoru gvardijan je govorio o fra Jurinu životu i njegovoj borbi s teškom bolešću te zahvalio svima koji su mu pomagali u bolesti. Nakon Mise zadušnice fra Jure je sahranjen u fratarsku grobnicu na groblju svetog Mihovila na Gorici, a ukopne obrede predvodio je gvardijan Kuliš.