Veleposlanik Ferrara o Papinu govoru Diplomatskom zboru

Nakon vrlo odmjerenoga i podrobnog govora pape Franje Diplomatskom zboru, akreditiranom pri Svetoj Stolici, koji je bio posvećen sigurnosti i miru, talijanski veleposlanik u Alžiru Pasquale Ferrara, profesor diplomacije na sveučilištu Luiss, a međunarodnih odnosa na institutu Sophia u Loppianu, za našu je radiopostaju komentirao Papin govor.

Snažno me se dojmilo Papino spominjanje 1917. godine kada je Prvi svjetski rat postao globalan, a to je donekle potvrda njegove tvrdnje, koju je u raznim okolnostima izrekao, o „svjetskom ratu u dijelovima“, što je dokaz nestabilnosti koja obilježava ovo razdoblje svjetske povijesti. Uz taj datum Papa je spomenuo i drugi, pozitivan datum, odnosno 50. obljetnicu enciklike 'Populorum Progrssio' blaženoga pape Pavla VI., a mislim da je tim želio dati smisao ulozi koju Katolička crkva i danas ima u uspostavljanju mira. Znakovit je bio slogan enciklike : „Razvoj je novo ime mira“ – kazao je veleposlanik.

Na primjedbu da je Papa govorio o odnosu između religije i mira, rekao je kako je Sveti Otac bio vrlo jasan. Osudio je zlouporabu religije u pravdanju nasilja i terorizma. Rekao je pak da je uvjeren kako je svaka religija pozvana promicati mir, pri tom je podsjetio na djela mira velikih religija. To je vrlo važna poruka u vrijeme kada se mnoga očitovanja međunarodnoga i nadnacionalnoga terorizma pozivaju na jednu vrstu religijske pseudo-ideologije, što se nikako ne može prihvatiti jer predstavlja religiju kao ideološki povod za ostvarenje drugih ciljeva, nespojivih s istinskom religijom. Čini mi se vrlo važnim to što se terorizam povezuje ne samo s bijedom – u smislu siromaštva i isključivanja, što se ponekad površno učini, već i s duhovnom bijedom, to jest s krivim shvaćanjem i zlorabljenjem religije – istaknuo je veleposlanik.

Na upit o Papinu promišljanju o rješavanju izbjegličke krize, rekao je kako mu se čini da je Papa ovaj put bio sasvim jasan i vrlo uravnotežen kad je istaknuo pravo svakog čovjeka na seljenje u drugu zajednicu, ali je također rekao da dotična zajednica useljavanje ne treba osjećati prijetnjom vlastitoj sigurnosti ili vlastitom kulturnom identitetu. Da bi se to ostvarilo potrebna je mudrost i dalekovidnost odgovornih političara, što nažalost ne susrećemo, poglavito u ljubljenoj Europi. S toga gledišta, mislim da je vrlo važno što je Papa spomenuo i zahvalio ne samo Italiji nego i Njemačkoj, Grčkoj i Švedskoj za humanitarni prihvat – kazao je veleposlanik.

Na primjedbu da je Papa govorio o neriješenim sukobima, u prvom redu izraelsko-palestinskom, rekao je kako se često naviknemo na sukobe, koji mogu vječno trajati, poput palestinsko-izraelskoga. Papa veli da ne možemo prihvatiti takvo stanje, već treba pregovorima doći do rješenja. Nije dostatan samo mirovni proces, treba postići mirovni ugovor – upozorio je papa Franjo.

Čini mi se, dodao je veleposlanik, da je Afrika u tom kontekstu odigrala važnu ulogu. Prisjetimo se velike geste otvaranja Svete godine u Banguiju, baš u srcu afričkoga kontinenta; Afrika je bila vrlo nazočna u Papinu govoru. Papa je napose spomenuo Sudan, Južni Sudan, Demokratsku Republiku Kongo, a vjerujem da je to još jedna uporišna točka, jedno od važnih sidrišta koje Papa predaje međunarodnoj zajednici – zaključio je veleposlanik Ferrara.