Vjerski čelnici pozvali sve vlade da se zauzmu za 'klimatsku pravdu'

Treba obustaviti trajnu uporabu fosilnih goriva jer je etički neodrživa – istaknuto je u apelu vjerskih čelnika, upućenom predstavnicima vladâ koji u Marrakeschu, u Maroku, održavaju konferenciju o klimi, Cop 22. Vjerski čelnici, predstavnici više od 220 vjeroispovijesti iz cijeloga svijeta, priželjkuju žurno i istinsko ekološko obraćenje. Apel je upućen prošlih dana, a potpisali su ga između ostalih i biskup Marcelo Sánchez Sorondo, kancelar Papinske akademije za društvene znanosti, velečasni Olav Fykse Tveit, glavni tajnik Svjetskoga vijeća crkvi, Sayyid M. Syeed, predstavnik Islamskoga društva Sjeverne Amerike te anglikanski nadbiskup Desmond Tutu.

Međureligijska deklaracija je objavljena na konferenciji „Building The Divest Movement with Faiths, Foundations and Finance“, koju je organiziralo više od trideset međunarodnih religijskih organizacija, među njima i Savez međunarodnih kršćanskih dobrovoljačkih službi (Focsiv), koja potiče sve vlade da poduzmu stvarne i odvažne korake za klimatsku pravdu. S većom se odlučnošću međunarodna zajednica mora zauzeti kako bi se promijenile strukture koje nanose društveno i okolišno urušavanje.

Odlučno promicanje dijaloga u enciklici pape Franje 'Laudato sì' podsjeća na hitnju neodgodivoga zauzimanja za klimatsku pravdu. Nakon Pariškoga sporazuma, s konferencijom 'Cop22' treba poduzeti konkretne korake prema pravednoj energetskoj tranziciji naših načina potrošnje i proizvodnje, te načina života – ustvrdio je Cattai, predstavnik Saveza međunarodnih kršćanskih dobrovoljačkih služba.

Posebnu važnost za talijanske katolike imaju potpisi raznih biskupa i predstavnika redovnika, primjerice nadbiskupa Marca Arnolfa, nadbiskupa Lugija Bressana, pomoćnoga biskupa Perugie Paola Giulliettija, te biskupa Domenica Canciana, kao i predstavnika salezijanca, isusovaca dominikanaca, kapucina, te časnih sestara: franjevki, benediktinki i karmelićanki.

Međureligijska deklaracija navodi niz zahtijeva za ubrzavanje tranzicije prema budućnosti čiste energije, u roku sukladnom s ciljem ograničavanja porasta temperature na 1,5° C, u odnosu na prijašnju temperaturu: usmjerenje investicija državnoga novca i mirovinskih fondova u obnovljive energije i druga „zelena“ rješenja; povećanje globalnih financijskih sredstava kako bi se zahvaljujući obnovljivim energijama okončalo energetsko siromaštvo.

Osim toga, Deklaracija predlaže da se klimatske obveze uključi u širi okvir zaštite ljudskih prava, kako je određeno u uvodu Pariškoga sporazuma o klimi; potom stroži nadzor nad mehanizmima za rješavanje sporova u trgovačkim ugovorima koji se služe arbitražom da se opru politikama vlada; potom da se prije gospodarskih interesa multinacionalnih kompanija zaštite ljudska prava i očuvanje okoliša. U Maroku su prisutne 192 države i nastoje postići dogovor o mehanizmima i pravilima koja će u svakoj državi omogućiti nadzor nad proizvodnjom ugljičnoga dioksida.