Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, govori Neno Kužina 

Hrvatski premijer Andrej Plenković primio je danas odvojeno banjalučkog  biskupa Franju Komaricu i apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Alessandra D'Errica.

Sinoć je u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena knjiga pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinala Gerharda Ludwiga Müllera „Razgovor o nadi", izdavača nakladne kuće „Verbum“.  „Ono što odlikuje kardinala Müllera je sretan spoj teološke izobrazbe i pastoralne prakse, a to je oblikovalo i njegov život i znanstveno djelovanje“, rekao je glavni urednik mr. Petar Balta. U središtu knjige je tema o nadi jer, kako kaže kardinal Müller „s velikom žalošću i zabrinutošću primjećujem da se, zapravo, mnogi naši suvremenici, osobito mladi i djeca, odgojeni u svijetu bez Boga, ne uzdaju u to da bi povijest, čak ni njihova osobna povijest, mogla imati slijed događanja, izvor i odredište. Osobnu, obiteljsku ili povijest vlastitog naroda doživljavaju kao nepovezane silnice, zadovoljavaju se malim pričama koje sadrže tek kržljave nade, a ne uzvišenom pričom, koja bi ih uzdigla, koja bi podarila smisao cijelomu njihovu životu, koja bi protumačila zašto su ovdje, za koga žive, zašto pate… ishod toga može biti samo kriza nade". Kršćani danas, dodaje, posebno su pozvani pružati svijetu znakove stvarne nade, Isusa Krista.

Na jučerašnji blagdan Posvete lateranske bazilike kardinal Müller je u zajedništvu s nadbiskupima, biskupima i svećenicima predvodio euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici. Pozdravljajući dragoga gosta, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je podsjetio kako je on u svojoj knjizi „Razgovor o nadi" izrazio želju da se Stepinčev grob u prezbiteriju zagrebačke katedrale pretvori u važno središte međunarodnoga hodočašća koje će privući mnoge vjernike, posebice pastire, da mole i časte toga mučenika slobode savjesti u vršenju pastoralne službe. U svojoj homiliji kardinal Müller je podsjetio kako je Stepinac „poput Krista na koga je natovaren teški križ u Pilatovu pretoriju, bio nepravedno osuđen na šesnaest godina zatvora i prisilnoga rada i na dodatnih pet godina gubitka građanskih prava, da bi konačno – dvije godine prije izdržane nepravedne osude i nakon što je bio susljedno trovan – Gospodinu predao svoju napaćenu dušu. Njegova je savjest bila nadvremenska, jer je bila ukorijenjena u Vječnome: jučer, danas i uvijek ista. O svim optužbama koje su podignute tijekom procesa, a od kojih mu nije bilo dopušteno braniti se na sudu: optužbe da je 'prekrštavao' pravoslavne, optužbe vezane uz vojni vikarijat, da se zauzimao za nezavisnost Hrvatske, da je bio neprijatelj 'narodne vlasti', optužbe za 'terorističko djelovanje', najprije mu je dala za pravo njegova savjest, a zatim i povijest, naglasio je kardinal Müller, te dodao: „blaženi Alojzije nikada nije tako duboko bio zagrebački nadbiskup i kardinal kao tijekom zatočeništva u Krašiću, gdje je – zaogrnut otajstvom zla – vježbao opraštanje progoniteljima hrvatske Crkve".

Na konferenciji za novinare, visoki gost iz Vatikana posvjedočio je kako je osobno od svog djetinjstva kao i njegovi vršnjaci bio upoznat sa životom i djelom bl. kardinala Alojzija Stepinca, žrtve komunističkog progona koji je obilježilo vremenski period od gotovo pola 20. st., kao ideologija koja je bila posve antikršćanska, antivjerska, osobito antikatolička". Upitan za komentar protivljenja Srpske pravoslavne Crkve kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, nakon čega je utemeljena Mješovita komisija, odgovorio je kako ne razumije zašto su neke osobe protiv i nada se da će ova Komisija pomoći onima koji imaju nešto protiv kanonizacije, te da će to pomoći zajedničkom svjedočanstvu. Papa Franjo, a ranije i papa Benedikt XVI. su isticali da u kontekstu današnjeg progona kršćana je upravo mučenička krv nešto što može ujediniti ljude. „Mislim da je Sveti Otac želio pomoći onima koji imaju određeni otklon prema tom pitanju. Ja tumačim ovu Komisiju kao jedan poziv našoj pravoslavnoj braći da se uključe na pozitivan način u proces kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, da dozvole da na njih utječe jedino istina, a ne da dopuste da budu pod utjecajem komunističke propagande koja je uvijek širila neprijateljstvo, a kršćanstvo je vjera pomirenja. Kardinal Stepinac mora postati simbol zajedništva i približavanja“, rekao je pročelnik Kongregacije za nauk vjere, a prenijela IKA.

Misom zadušnicom u crkvi Pohoda BDM na sisačkom Viktorovcu obilježena je 26. obljetnica mučeničke smrti vlč. Antuna Grahovara. U homiliji sisački biskup Vlado Košić je rekao kako je ubojstvo vlč. Grahovara najavilo silne patnje našega katoličkog naroda, jer je već sljedeće godine počeo krvavi Domovinski rat u kojem je Sisak i područje Sisačke biskupije bilo sustavno razarano.

U Čukovcu u župi Ludbreg blagoslovljen je obnovljeni križ prešućenim žrtvama II. svjetskog rata i poraća, stradalih, ubijenih i nestalih stanovnika naselja te priređen spomen na mučki ubijenoga ludbreškog župnika Matiju Crnkovića i žrtve. „Želimo sačuvati dužno sjećanje na njih, ali i na cijenu slobode koju mi danas živimo ili bolje reći još izgrađujemo jer treba stvarati klimu suživota i pomirenja, ali te važne životne postavke počivaju na temeljima istine“, rekao je ludbreški župnik mons. Josip Đurkan.

U petak je u Donjim Andrijevcima pokopan župnik i dekan Velikokopaničkoga dekanata preč. Nikica Mihaljević koji je preminuo u 63. godini. Uz ostalo bio je biskupijski povjerenik za pastoral ministranata, animirao je i svećenike za rad s njima te organizirao brojne susrete za ministrante. Tijekom rata više od dvije godine bio je vojni kapelan.

Đakovo je bilo domaćin 20. susreta djelatnika u stranačkom, političkom i gospodarskom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije. Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić okupljene je podsjetio da se nalaze u Godini milosrđa. Govorio je o korupciji, o onima koji u njoj sudjeluju ili je potpomažu, rekavši kako je ta gnojna rana društva teški grijeh koji vapi u nebo, jer potkopava same temelje osobnoga i društvenoga života. „Ustrajati na putu zla samo će čovjeka dovesti do toga da se osjeća prevarenim i žalosnim. Pravi je život nešto sasvim drugo. Bog se ne umara pružati ruku. Uvijek je spreman slušati i oprostiti."