Blagdan posvete Lateranske bazilike

Sveti je Otac na kraju opće audijencije srijedom podsjetio da Crkva danas slavi blagdan posvete Lateranske bazilike, rimske katedrale. A upravo je na današnji dan prije tri godine, 9. studenog 2013., komentirajući liturgijska čitanja na misi slavljenoj u Domu Sveta Marta, objasnio da prizori opisani u njima govore o Crkvi.

Ecclesia semper reformanda

U prvom čitanju iz knjige proroka Ezekiela, i u 46. psalmu, rijeka vode koja izvire iz hrama i koja raduje Božji narod, slika je milosti koja podupire i jača život Crkve. U drugom je čitanju, iz Prve poslanice svetoga Pavla Korinćanima, slika stijene, koja ja Isus Krist, temelj na kojemu je izgrađena Crkva. Evanđelje pak govori o pročišćenju hrama, a to je ikona reforme Crkve: „Ecclesia semper reformanda“ – istaknuo je papa Franjo – jer su članovi Crkve uvijek grješnici i potrebno im je obraćenje.

Papa je završio propovijed pozivajući vjernike na molitvu, kako bi Crkva uvijek mogla poticati tijek vode milosti; kako bi uvijek bila utemeljena na Kristu, i uvijek Mu bila vjerna; te kako bi se njezini vjernici uvijek prepuštali Isusu da ih obrati.

Povijest bazilike Svetoga Ivana Lateranskoga

Podsjetimo da je Lateranska bazilika, nazivana „majkom svih crkvi Grada [Rima] i svijeta“, prva crkva u povijesti koja je bila javno posvećena. Rimski je car Konstantin, naime, nakon što se obratio na kršćansku vjeru, darovao papi Lateransku palaču. Baziliku je 324. (ili 318.) godine papa Silvestar I. posvetio Presvetom Otkupitelju. U IX. stoljeću, nakon što je srušena u potresu, papa Sergije III. ju je ponovno izgradio i posvetio svetomu Ivanu Krstitelju, dok je u XII. stoljeću papa Lucije II. dodao i svetoga Ivana Evanđelista.

U njoj je održano pet ekumenskih sabora. Godine 1378., izborom Grgura XI., završava razdoblje avinjonskoga papinstva, te on papinsko sjedište vraća u Rim. Međutim, Lateran je u to vrijeme u vrlo lošem stanju, stoga pape otada borave u Vatikanu.

Lateranska krstionica posebno važna za Hrvate

Lateranska je bazilika nama pak posebno draga zbog toga što su u njoj pohranjene moći solinskih mučenika koje su Hrvati za pape Ivana IV., koji je bio rodom iz Solina, dali opatu Martinu, a on ih je prenio u Rim. Papa Ivan IV. je u krstionici u Lateranu dao izgraditi posebnu kapelu gdje su pohranjene svete moći, posvetivši ju svetom Venanciju.