Sudionici trećega Svjetskog susreta pučkih pokreta u subotu kod Pape

Nije dostatno samo prokazivati diktaturu novca i socijalnu nepravdu, nego treba siromasima, bazičnim pokretima, pružiti mogućnost da se upoznaju i uspostave dijalog, kako bi oni sami postali protagonisti promjene koju svi želimo – to je smisao trećega Svjetskog susreta pučkih pokreta, po mišljenju kardinala Petera Turksona, koji je otvorio taj petodnevni susret, koji se od 2. do 5. studenog održava o temi: „Zemlja, dom, posao; skrb o prirodi; migranti i izbjeglice“. Nakon drugoga susreta, održanoga u Boliviji 2015. godine, pokreti su se ponovno okupili u Rimu, da bi – kako kaže papa Franjo – postavili svoju zastavu u Vatikanu. Podsjetimo, u Rimu je, 2014. godine, održan njihov prvi susret. Sudionike će Sveti Otac u subotu primiti u audijenciju.

Mnoštvo članova iz 92 pučka pokreta, došlo je iz periferija života iz cijeloga svijeta, s čvrstom voljom da se pronađu konkretna rješenja za trpljenje i teškoće siromašnih. Na skupu se, u živom dijalogu, raspravlja o odnosu između naroda i demokracije, o teritoriju i prirodi, o trpljenju selilaca i izbjeglica. Trima riječima koje su pozadina petodnevnih susretâ – Zemlja, dom, posao – odgovaraju obveze Crkve – objasnio je kardinal Turkson.

Oni govore o „zemlji, domu, poslu“, a mi govorimo o tri stvari koje mogu olakšati postizanje tih ciljeva: o svijesti, a u tomu nas vodi Sveti Otac; zauzimanju u ostvarivanju, te razgradnji strukturâ koje ugnjetavaju i stvaraju situacije siromaštva – istaknuo je kardinal. Svjedoci koji su došli sa svih kontinenata govorili su o stanju njihovih demokracija, koje su često samo fasada; govorili su o pravima radnika, o stanju ženâ, o marginalizaciji u političkim programima, i općenito o temama koje se odnose na najslabije.

O Europi je govorio don Luigi Ciotti, predsjednik udruge 'Libera', koja koordinira zauzimanje više od 700 udruga i skupina u borbi protiv mafije, i utemeljitelj Skupine Abele, udruge koja se zauzima za pravâ i pravednost. Siromašnima je uvijek potrebna pomoć – stan, posao, liječenje, ali još više im je potrebno dostojanstvo. Nije dostatno samo prihvatiti, valja i priznati. Stoga je jasno da ne možemo ostvariti nadu ako ne pođemo od onih koji su isključeni iz nade – napomenuo je don Ciotti, te istaknuo socijalnu pravednost i važnost prihvata.

Sloboda i dostojanstvo nisu apstraktni pojmovi, nego vrijednosti utemeljene na socijalnoj pravednosti. Stoga je ispravno u našoj zemlji odbijati instrumentalizirajuću i licemjernu razliku između 'ratnih izbjeglica' i 'gospodarskih izbjeglica'. Mi ne prihvaćamo tu razliku, kako bi se i gospodarski selioci oslobodili trpljenja, okolišne krize i drugih problema. Doseljeništvo pred nas postavlja taj izazov, jer živa, istinska, čvrsta kultura ne boji se otvoriti drugima – istaknuo je don Ciotti.