FAO objavio izvještaj o stanju hrane i zemljoradnje u svijetu

Klimatske promjene, zemljoradnja i prehrambena sigurnost, usko su povezani – ističe se u godišnjem Izvještaju o stanju hrane i zemljoradnje u svijetu, koji je 17. listopada u Rimu predstavio glavni ravnatelj agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) José Graziano da Silva.

Zemljoradnja može stabilizirati globalnu klimu

Zemljoradnja može stabilizirati globalnu klimu, te istodobno povećati proizvodnju hrane kao bi se iskorijenila glad u svijetu. Dostatno je reći – istaknuto je u izvještaju – da je cijeli prehrambeni dio, odnosno obrađivanje zemlje, zootehnika, šumarstvo i ribarstvo, odgovoran za jednu petinu ispuštenih stakleničkih plinova koji stanjuju ozonski omotač. Troškovi nedjelovanja mnogo su veći od troškova intervencija potrebnih za održivu zemljoradnju – upozorio je da Silva te primijetio da se stoga na planetu, koji je postao topliji, valja istodobno suočavati s problemom gladi, siromaštva i klimatskih promjena.

Važna uloga malih zemljoradnika

Veliku ulogu u tomu imaju mali zemljoradnici – kazao je u razgovoru za našu radijsku postaju gospodarstvenik Andrea Cattaneo, koordinator u sastavljanju izvještaja te dodao da 750 milijuna obitelji u svijetu ovisi o zemljoradnji malih vlasništava. Upravo se zbog toga klimatske promjene i prehrambena sigurnost ne mogu odvajati od tog velikog dijela pučanstva u svijetu. Oni su, osim toga, kategorija koja se suočava s posebnim teškoćama u pristupu sredstvima, ali i u suočavanju s klimatskim promjenama. Tu je Cattaneo posebno istaknuo da je u brojnim zemljama u razvoju problem dostupnosti sredstava još više naglašen kada je riječ o ženama.

Ostaju li izvještaji međunarodnih organizacija mrtvo slovo na papiru?

Na novinarovo pitanje osjeća li se veća politička volja pojedinačnih zemalja za prihvaćanjem izvještajâ međunarodnih organizacija, ili oni ostaju mrtvo slovo na papiru, Cattaneo je istaknuo da je nakon potpisivanja Klimatskoga sporazuma u Parizu, krajem 2015. godine, uistinu došlo do veće svijesti zemalja o tom problemu. A ta se svijest pretvorila i u djelovanje na području poljoprivrede. Mnogo je, naime, zemalja koje predlažu takozvane „nacionalne doprinose za suzbijanje klimatskih promjena“ (u međunarodnoj politici njihova je kratica 'INDC'); brojne od tih mjera odnose se na zemljoradnju.

Jasno je da se države pokreću kako bi povećale prilagodbu na klimatske promjene na području zemljoradnje, ali i kako bi se u poljoprivredi smanjilo ispuštanje plinova. Podsjetimo – dodao je koordinator izvještaja – da zemljoradnja na općoj razini proizvede 20% stakleničkih plinova. Stoga smanjivanje ispuštanja plinova za 70% znači da će ih svi sektori morati smanjiti, uključujući i zemljoradnju – kazao je na kraju Andrea Cattaneo.