Konferencija o izazovima za kršćane u Kini

Budućnost kršćanstva u Kini bila je teme četverodnevne konferencije koja je u subotu zaključena u Hong Kongu. Događaj je organizirala Međunarodna istraživačka mreža za crkvena proučavanja, a okupio je široki raspon teologa iz različitih kršćanskih zajednica te raznolikih nacionalnih i etničkih pripadnosti, kako bi raspravljali o izazovima s kojima se suočavaju kršćani u Kini danas.

Kineska komunistička partija službeno priznaje pet religija: budizam, taoizam, islam, razne protestantske denominacije i Katoličku Crkvu. Protestanti i katolici su obvezni registrirati se pri vlastitoj „patriotskoj crkvi“ koja je u rukama države, a katolici koji su odbili pristupiti toj organizaciji iz vjernosti papi bili su izloženi progonima i dugim zatvorskim kaznama.

Međutim, stavovi se barem u gradovima koji doživljavaju brzi razvoj počinju mijenjati, premda skupine za ljudska prava i dalje prijavljuju kršenja  vjerske slobode i slobode izražavanja, dok se aktiviste progoni zbog „nacionalne sigurnosti“. Jedan je isusovački teolog, s dugogodišnjim vezama s Kinom, na konferenciji istaknuo kako među kineskim vođama raste želja da se riješi sukob između Pekinga i Vatikana po pitanju imenovanja biskupa – što je ključni prijepor za poboljšavanje uvjeta za između 9 i 12 milijuna katolika u Kini danas.

Ostali su se azijski stručnjaci složili kako postoje rastuća očekivanja za dogovor, prema kojem bi možda papa Franjo, u sklopu Godine milosrđa, uklonio kaznu ekskomunikacije s osmorice biskupa zaređenih bez vatikanskog odobrenja te uspostavio novi sustav biskupskog imenovanja koji bi bio prihvatljiv i za Rim i za Peking. To bi moglo biti slično praksi koja postoji drugdje u Aziji ili u švicarskom gradu Baselu, gdje mjesna Crkva predlaže imena kandidata za biskupe, koja se onda šalju Svetoj Stolici na odobrenje.

Spomenimo da je papa Franjo u intervjuu za Kinesku novu godinu u veljači rekao da veliko bogatstvo i budućnost Kine leži u „sjećanju na njezinu kulturnu povijest“. Podsjećajući na djelo Mattea Riccija, isusovačkog misionara u Kini iz 16. stoljeća, naglasio je kako je važno da se s Kinom uđe u dijalog.