Talijanska novinarka o nedavnom zasjedanju mješovitog povjerenstva u Vatikanu

U odjecima nedavnog zasjedanja mješovitog povjerenstva, sastavljenog od predstavnika Katoličke i Srpske pravoslavne crkve, donosimo i prilog talijanske novinarke, Debore Donnini (VR):

U zvučnom prilogu je rečeno kako je mješovito povjerenstvo, sastavljeno od hrvatskih i srpskih stručnjaka, sa zadatkom ponovnog i zajedničkog iščitavanja života blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, za razdoblje prije, za vrijeme i neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. U prilogu se nadalje ponavlja isto šo je rečeno i u službenom priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice, odn. da je povjerenstvo ustanovljeno na poticaj Svetog Oca, nakon nekoliko sastanaka i konzultacija između predstavnika Svete Stolice, Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije, sa svrhom da razjasni neke povijesne probleme.

U prilogu se nadalje navodi kako povjerenstvo ima djelovati na povijesnom i znanstvenom području te kako njegov rad neće imati utjecaja na kanonizaciju Blaženika. Kardinal Stepinac, nadbiskup zagrebački od 1937. godine, živio je prvo u vremenu Drugoga svjetskog rata, a potom, od 1946. godine, pod Titovim komunističkim režimom. Bio je zatvoren, procesuiran i osuđen. Umro je u kućnom pritvoru godine 1960.

Katolička se crkva oduvijek snažno zalagala u priznavanju lika kardinala Stepinca, kao svetoga pastira. Papa Ivan Pavao II., godine 1998., proglasio ga je blaženim. Ipak, vijest o Kardinalovoj beatifikaciji, u Srbiji nije naišla na odobravanje nego na protivljenje.

U nastavku priloga kaže se da je povjerenstvo koje se sastalo, pod predsjedanjem fra Bernarda Ardure, predsjednika Papinskog odbora za povijesne znanosti "zaduženo je za obavljanje znanstveno-istraživačkog rada, prema metodologiji povijesnih znanosti, a na temelju dokumentacije i njezine kontekstualizacije". Donosi se, potom, još jednom i napomena iz službenoga priopćenja Tiskovnog ureda, o tome kako rad povjerenstva neće utjecati na postupak kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, što je u isključivoj nadležnosti Svete Stolice". Predviđa se isto tako više susreta i zasjedanja koji bi trebali završiti unutar 12 mjeseci te je najavljeno mjesto i vrijeme sljedećeg zasjedanja u Zagrebu, 17. i 18. listopada ove godine.

U priopćenju na talijanskom jeziku, kaže se da se za svog života kardinal Stepinac, zauzimao u spašavanju ljudskih života, o čemu između ostalog svjedoči i dokument, raširen unutar Crkve (katoličke, op. prev.). U tekstu dokumenta, Kardinal poziva svećenike na prihvaćanje - bez zahtijevanja posebne učenosti u vjeri - osobe hebrejske vjere i pravoslavne vjeroispovijesti, koje su u smrtnoj opasnosti, i koje imaju namjeru obratiti se na katoličanstvo, kako bi spasili goli život.

"Zauzimanje i obveza kršćanina je u prvom redu spasiti ljudski život. Kad prođe ovo vrijeme ludila - dodao bi - u našoj će Crkvi (katoličkoj, op. prev.) ostati oni koji su se obratili po uvjerenju, dok će se ostali - nakon što je opasnost prošla - vratiti svojoj vjeri".

U zvučnom priopćenju se nadalje govori o kardinalu Stepincu u mislima, posljednjih dvojice papa: Franje i Benedikta XVI. Naime, 7. travnja ove godine, u razgovoru pape Franje s hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem, razgovaralo se i o važnosti lika bl. kardinala Stepinca, za hrvatske vjernike.

Kardinal je isto tako drag i Benediktu XVI. Godine 2011., za vrijeme posjeta Hrvatskoj, Benedikt XVI. je govorio je o ulozi kardinala Stepinca u borbi protiv totalitarizma, „znao se oduprijeti - rekao je - svakom obliku totalitarizma, postavši u vrijeme nacističke i fašističke diktature, braniteljem Židova, pravoslavaca, kao i svih onih koji su progonjeni, a potom, u vrijeme komunizma, "odvjetnikom" svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenih svećenika." - stoji u prilogu.

Kada ga je proglasio blaženim 1998. godine, papa Ivan Pavao II. je objasnio da Blaženi Stepinac nije prolio svoju krv u doslovnom smislu te riječi. "Njegova smrt je prouzročena dugom patnjom koju je podnio: posljednjih je 15 godina njegova života bilo obilježeno neprekinutim nizom zlostavljanja, kojima je odvažno izložio svoj život, kako bi svjedočio za Evanđelje i za jedinstvo Crkve". Ivan Pavao II. je osim toga istaknuo, da se u osobi novoga Blaženika sažima "cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatski puk i Europu, tijekom ovoga (20., op. prev.) stoljeća, obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom." – kaže se u zaključku zvučnoga priloga novinarke Donnini.