Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

Vijesti iz Hrvatske, govori Vedran Šmitran 

Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije bila je središnja tema konstituirajuće sjednice novoga saziva Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije, koja je održana prošloga četvrtka (30. lipnja) u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Budući da se priprema prvo sinodsko zasjedanje, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško govorio je o značenju Sinode za Crkvu Zagrebačku, istaknuvši kako je Sinoda dar i zadatak za snažnije življenje crkvenosti te kako je ona slavlje cijele mjesne Crkve, pa je stoga potrebno uložiti duhovnu i pastoralnu snagu u samo odvijanje Sinode. Članovi Prezbiterskoga vijeća potom su odlučili da otvorenje zasjedanja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije započne na svetkovinu Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca ove godine, svečanim euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali, te da će se prvo sinodsko zasjedanje na temu „Crkva zagrebačka u djelu evangelizacije“ održati 9. i 10. prosinca. Na završetku sjednice, upućujući na plodove Sinode koji su već vidljivi u mjesnoj Crkvi, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozvao je sve nazočne na molitvu za uspjeh Sinode, povjeravajući buduća pastoralna nastojanja i djelovanje Crkve zagrebačke zagovoru blaženog Alojzija Stepinca – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Svetkovina sv. Tome apostola, zaštitnika Pule i Pulske biskupije, proslavljena je jučer (3. srpnja) svečanim misnim slavljem koje je u pulskoj katedrali predslavio domaći biskup Dražena Kutleša. Sv. Toma apostol blizak je današnjemu vremenu, budući da je sve želio znati egzaktno, imati provjerene dokaze kako bi mogao utemeljiti svoju vjeru – kazao je u propovijedi biskup, podsjetivši kako su događaji Velikoga Tjedna razotrkili Tomin karakter. Bio je veliki pesimist, i ta ga je narav odvlačila od Isusa do te mjere da je u sve sumnjao. Očitovanje toga njegova pesimizma napose je vidljivo kada on, nakon događaja Velikog Tjedna, odlazi od apostola. Tu njegovu posve ljudsku karakteristiku svatko od nas može barem ponekad prepoznati u svome životu, svatko je od nas zasigurno ponekad poželio otići, pobjeći iz nekih životnih okolnosti, uvjeren da je sve propalo. No – nastavio je propovjednik – postoje i dvije Tomine vrline koje su posebno izražene, i u čemu bi nam trebao biti uzor. Prvo, Toma je bezgranično iskren, ne pretvara se. Posve iskreno priznaje i izražava svoju nemoć da vjeruje dok se u nešto naočigled ne uvjeri. Toma je iskreno priznao svoju nevjeru, no i iskreno je tražio vidljivi razlog vjere. Isus je nagradio njegovo iskreno traženje i objavio mu se, izrekavši ujedno poticaj svim budućim naraštajima vjernika: 'Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!'. Druga velika Tomina vrlina jest njegova odanost. Kad se uvjerio, u potpunosti je prihvatio Isusa, i izrekao je to jasno riječima punim uvjerenja: 'Gospodin moj i Bog moj!'. U tom je trenutku Toma prihvatio Krista ne samo kao čovjeka, nego kao Boga i Gospodina. Toma je čovjek koji traži, ispituje, muči se, sumnja, ne vjeruje, traga, ali koji nakon što je našao, upoznao i iskusio, onda to prihvaća potpuno, bez pridržaja, svim svojim bićem, svim umom svojim i svim srcem svojim. Pouka je ovo Tomina svima nama – poručio je biskup Kutleša.

Prigodom proslave blagdana Ramazanskog bajrama zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je čestitke predsjedniku Mešihata Islamske zajednice muftiji Azizu Hasanoviću i vjernicima islamske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj. Neka molitve, žrtve i odricanja tijekom mjeseca Ramazana svemogući Bog obilato nagradi te nam svima pomogne da pridonosimo izgradnji razumijevanja, međusobnog poštovanja i toliko potrebnog mira među ljudima – ističe se u čestitki kardinala Bozanića, koju prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Bajramske čestitke uputio je i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, zaželjevši da nakon duge i plodne, osobne, obiteljske i zajedničke molitve, posta i klanjanja, ovogodišnja proslava urodi plodom osobne i zajedničke radosti u duhu otvorenosti, solidarnosti i zajedništva u različitosti našega društva. Podsjetivši potom da se nalazimo u slavljeničkoj, 100. obljetnici priznanja i ostvarivanja prava vjernika islamske vjeroispovijesti u Hrvatskoj, splitsko-makarski nadbiskup izrazio je nadu da ćemo svi zajedno kao vjernici – muslimani i kršćani – nastaviti neumorni hod trajnog dijaloga i još većeg međusobnog uvažanja i boljeg upoznavanja – jer svima nam je isti Stvoritelj.

Središnja vijest novoga broja „Glasa Koncila“, s nadnevkom 3. srpnja, proslava je 25. obljetnice Dana državnosti, pa naslovna stranica donosi sliku i vijest o Svetoj Misi zahvalnici u crkvi Sv. Marka na zagrebačkom Gornjem Gradu koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uz sudjelovanje najviših državnih čelnika i drugih dužnosnika. Objavljena je i cjelovita kardinalova propovijed izrečena tom prigodom, koju je Glas Koncila naslovio: „Ozdravit će čovjek, narod i zemlja ova Hrvatska!“

Tužna je i znakovita bila tako velika odsutnost zastupnika Hrvatskoga sabora na svečanoj sjednici u Hrvatskome saboru u povodu 25. obljetnice donošenja Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske – iznimne povijesne odluke potkrijepljene referendumom na kojem su se hrvatski građani plebiscitarno izjasnili za samostalnu državu – na temelju koje je Hrvatska tražila međunarodno priznanje i pravno utemeljena započela svoj samostalni život  – započinje glavni urednik Ivan Miklenić svoj komentar pod naslovom „Hrvatska ima zdrav temelj“. Tome hrvatskom zdravom temelju svoj su prinos dali i pojedini političari, ali, bez sumnje, mnogo više svi oni veoma brojni anonimni ljudi koji su u svojim pozivima i na svojim radnim mjestima ispunjavali časno i učinkovito svoje služenje, koji su svojim životom i djelovanjem davali svoj prinos pravdi, istini, slobodi, ljubavi i miru – istaknuo je mons. Miklenić.