Istraživanje: Gotovo 50 milijuna modernih robova; 60% ih je u Aziji

U svijetu ima barem 45,8 milijuna modernih robova; dvije trećine tih muškaraca, žena i djece su u azijsko-pacifičkom području. Azijski kontinent ima najveći broj robova: 26.6 milijuna, odnosno 58% ukupnog broja – statistike su Globalnog indeksa ropstva za 2016. godinu, koje je objavila zaklada Walk Free, a prenijela agencija AsiaNews.

Od 167 zemalja koje su bile uključene u istraživanje, prva mjesta – prema broju robova po stanovniku – zauzima pet azijskih zemalja: Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Kambodža, Indija i Katar. U Sjevernoj Koreji mreža prisilnoga rada, koja je dio nacionalnog sustava proizvodnje, postaje sve očitija. Istovremeno, na tisuće sjevernokorejskih žena se prodaje kao mladenke ili spolne ropkinje u Kinu ili druge susjedne zemlje. Barem 4,37% cjelokupnog sjevernokorejskog stanovništva čine robovi. U Uzbekistanu pak vlada i dalje prisiljava svoje građane na berbu pamuka svake godine.

U Kataru, od oko 2,3 milijuna stanovnika, najmanje 30 tisuća su robovi (odnosno 1,36% stanovništva). Glavni oblik ropstva je prisilni rad u građevinskoj industriji, osobito s obzirom na infrastrukturu za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine. Većinu njih – 99,4% – čine muškarci koji potječu iz Indije, Nepala, Filipina, Šri Lanke i Bangladeša.

Prema apsolutnom broju robova, na vrhu popisa su Indija, Kina, Pakistan, Bangladeš i Uzbekistan. Indija je na prvome mjestu s više od 18 milijuna ljudi u stanju ropstva, a nakon nje slijede Kina s 3,39 milijuna, Pakistan s 2,13 milijuna, Bangladeš s 1,53 milijuna i Uzbekistan s 1,23 milijuna robova. U mnogim od ovih zemalja robovi se koriste kao jeftina radna snaga kako bi se proizvela dobra za europsko, japansko, sjevernoameričko i australsko tržište.

Zanimljiva je činjenica da prema istraživanju, Hong Kong ima lošiji globalni indeks ropstva od Kine, jer područje Hong Konga pruža slabu zaštitu osobama koje su osobito ranjive na ropstvo (djeca, žene, selioci…) te se čak sumnja da „postoje vladine politike i mjere koje olakšavaju ropstvo“. Premda Kina ima iznimno visok broj robova, vlada je poduzela određene korake kako bi se borila protiv tog problema.

Kao jedan od čestih razloga ropstva, u istraživanju je navedeno lihvarstvo. Smatra se da postoje tri glavna uzroka koja potiču robovlasničku industriju: traženje jeftine proizvodnje, organizirani kriminal koji trguje robovima te osobno izrabljivanje ljudi. Iz zaklade Walk Free ističu kako se protiv tih čimbenika valja boriti zakonima protiv ropstva, ali i traženjem veće transparentnosti od poslodavaca po pitanju mjesta i načina proizvodnje dobara koja prodaju. Također preporučuju osobnu inicijativu: odustajanje od konzumizma koji je povezan s potražnjom dobara proizvedenih po najnižoj cijeni.