Kardinali Müller, Brandmüller i drugi: "Amoris laetitia" ne dopušta pričest za rastavljene i ponovno vjenčane

Pročelnik Zbora za nauk vjere, kardinal Gerhard Ludwig Müller, istaknuo je da postsinodska apostolska pobudnica Amoris laetitia ne otvara vrata pričesti za rastavljene i civilno ponovno vjenčane, unatoč suprotnim tvrdnjama pojedinih teologa i kardinala.

Kako je prenijelo više agencija – a na hrvatskom jeziku portal Bitno.net – kardinal Müller je u govoru u bogosloviji u španjolskom gradu Oviedu istaknuo da crkveno učiteljstvo i dalje vrijedi kad se radi o paragrafima u Amoris laetitia koji se tiču pastoralne skrbi za rastavljene u novim vezama.

Kardinal je naglasio da nauk sv. Ivana Pavla II. u Familiaris consortio te pape Benedikta XVI. u Sacramentum caritatis ostaje „nepromijenjen“. U tim dokumentima, prethodni su pape potvrdili učenje da osobe koje žive „u stanju javnog i trajnog preljuba“ (KKC 2384) ne mogu pristupiti svetoj pričesti, dok god ustraju u grješnom načinu života.

„Da je Amoris laetitia željela opozvati tako duboko ukorijenjenu i značajnu disciplinu, onda bi se jasno izrazila i obrazložila“ – kazao je pročelnik Zbora za nauk vjere. Ali u dokumentu „nema takve izjave“. „Ni u jednom trenutku Papa ne dovodi u pitanje argumente svojih prethodnika“, a ti se „argumenti ne temelje na subjektivnoj krivnji braće i sestara koji su u takvoj situaciji, nego na vidljivom, objektivnom načinu života koji je u suprotnosti s Kristovim riječima“ – rekao je kardinal Müller.

Također se osvrnuo na podnožnu bilješku 351 pobudnice pape Franje, koja spominje sakramente ispovijedi i euharistije kao dio pastoralne skrbi za katolike u neregularnim situacijama. Neki su komentatori – uključujući eminentnog filozofa i teologa Roberta Spaemanna – protumačili tu bilješku kao „zeleno svjetlo“ za pripuštanje sakramentima rastavljenih i ponovno vjenčanih u pojedinim slučajevima. Međutim, kardinal Müller odbacuje takvo čitanje teksta, ističući da se u fusnoti radi o općem opisu koji stoga nije primjenjiv na specifičan slučaj rastavljenih u novim vezama. Da je tekst želio uvesti takvu promjenu, onda bi se „konkretno“ izrazio – ustvrdio je kardinal.

“Ne ulazeći u detalje, dovoljno je istaknuti da se ta fusnota odnosi na objektivne situacije grijeha općenito, a ne na specifični slučaj razvedenih koji žive u drugom braku, zato što ta posebna situacija ima specifične značajke koje je razlikuju od ostalih” – rekao je, dodajući kako ti vjernici žive “u suprotnosti sa sakramentom braka”, čak i da nemaju subjektivne krivnje. „Kad bi im Crkva dopustila primanje svete pričesti, tada bi činila ono što je Toma Akvinski nazvao 'lažnošću u svetim sakramentalnim znakovima'“ – istaknuo je kardinal Müller, zaključujući da fusnota 351 ne dotiče pitanje te sakramentalne discipline i da su prijašnji dokumenti i dalje na snazi.

U Madridu je pak naglasio da je „nemoguće živjeti u Božjoj milosti dok se živi u grješnoj situaciji“, dodajući da ljudi koji žive u grijehu „ne mogu primiti svetu pričest ako ne prime odrješenje u sakramentu pokore“. Podsjetio je da „čak ni papa ni sabor to ne mogu promijeniti“. Također je rekao kako je pogrešno čitati apostolsku pobudnicu pape Franje kao da je ona uzrok polemika.

Kardinal Müller je inače boravio u Španjolskoj radi predstavljanja svoje nove knjige “Razgovor o nadi”. Riječ je o knjizi razgovora koji je s kardinalom Müllerom vodio španjolski novinar Carlos Granados. Izvornik je objavljen na španjolskom, a pripremaju se prijevodi na nekoliko jezika, među ostalima i na hrvatskom, u izdanju Verbuma. Iz te izdavačke kuće knjigu opisuju kao pokušaj “odgovora na brige, radosti i nade suvremenoga čovjeka, sve do konkretnih pitanja o milosrđu, crkvenoj disciplini i nauku”.

Kardinal Walter Brandmüller se također nedavno u intervjuu za kath.net osvrnuo na pobudnicu Amoris laetitia, napominjući kako „neka tumačenja idu krivim smjerom“. Podsjetio je na svoje ranije komentare o nemogućnosti „iznimki u individualnim slučajevima“ po pitanju sakramenata za osobe koje ustraju u teškom i javnom grijehu. „Što je nemoguće zbog vjere, također je nemoguće i u pojedinačnim slučajeva. To je bilo valjano i prije objavljivanja Amoris laetitia, kao što je valjano i poslije.“

Slični su i komentari uglednog američkog kanonskog pravnika Edwarda Petersa, koji je istaknuo da je kanonski zakon prije objave pobudnice isti i nakon njezine objave. Objasnio je da kanon 915 – prema kojem se sveta pričest ima uskratiti rastavljenim i ponovno vjenčanim – ne govori o subjektivnoj krivnji, nego o objektivnom načinu života osoba u novoj vezi nakon rastave braka. Međutim, papa Franjo nigdje u pobudnici ne komentira taj kanon.

„Kako bi donosili zakone u Crkvi, pape obično koriste određene vrste dokumenata (npr. apostolske konstitucije, motuproprije, 'autentične interpretacije') ili koriste određene vrste izraza (npr. 'Određujem' ili 'Odobravam in forma sepcifica')“ – objasnio je Peters. „Amoris laetitia, 'apostolska pobudnica', nije legislativni dokument, ne sadrži nikakav legislativni jezik ili jezik autentične interpretacije te ne raspravlja o kanonu 915. Konkluzija slijedi: štogod kanon 915 nalagao prije Amoris, nalaže i poslije, uključujući da se svetu pričest ne može općenito pružati katolicima koji žive u neregularnim brakovima.“